Hrvatska je u drugom tromjesečju zabilježila najveći rast nominalnih troškova rada po satu među zemljama EU-a, više nego trostruko snažniji od europskog prosjeka, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

U eurozoni je nominalni trošak rada po satu u drugom tromjesečju uvećan za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U prva tri ovogodišnja mjeseca bio je veći za pet posto, prema revidiranom podatku.

Na razini EU-a porastao je u razdoblju od travnja do lipnja za 5,2 posto, nakon 5,5-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca, potvrdio je statistički ured.

Trošak plaća u eurozoni uvećan je u proljetnom tromjesečju za 4,5 posto, a trošak doprinosa za 5,2 posto.

U EU je trošak plaća porastao za 5,1 posto, a trošak doprinosa za 5,4 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.

Najviše je i u eurozoni i u EU porastao ukupan trošak rada u građevinskom sektoru, za 5,3 odnosno za 5,8 posto. Slijedi industrija s rastom troška rada za 4,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 5,3 posto na razini Unije. Na trećem je mjestu uslužni sektor s povećanjem za 4,5 odnosno za 4,9 posto.

Dvoznamenkasta sedmorka

Najviše su u drugom tromjesečju porasli nominalni troškovi plaća i doprinosa u Hrvatskoj, za 17,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U prvom tromjesečju uvećani su, prema revidiranom podatku, za 15,8 posto.

Nominalni troškovi plaća bili su u drugom tromjesečju viši za 17,6 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a troškovi doprinosa za 17,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Uz bok Hrvatskoj smjestila se Bugarska s rastom ukupnog troška rada od 15,4 posto, a blizu je i Rumunjska gdje je uvećan za 15 posto. Dvoznamenkaste stope rasta bilježile su i Mađarska i Poljska, od 13,2 odnosno 13 posto, te Latvija i Litva od oko 11 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najblaže su pak porasli troškovi rada u Belgiji i Finskoj, za 2,6 odnosno za 2,1 posto.