Hrvatska je u studenom zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, višestruko snažniji od prosjeka, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni industrijska proizvodnja smanjila se u studenom za 1,9 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine, a u EU za 1,7 posto, izračunali su statističari.

Revidirani podaci za listopad pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 1,1 posto, te za 0,6 posto na razini Unije.

Najviše je na oba područja u studenom na godišnjoj razini smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,6 posto u EU.

Zamjetno se smanjila i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 2,6 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU.

Rast je bilježio samo sektor netrajnih potrošačkih dobara u EU, za 0,1 posto.

Oštar pad u Hrvatskoj

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u studenom Hrvatska, za 6,6 posto. U listopadu bila se smanjila za dva posto.

Slijede Irska i Austrija s padom proizvodnje u studenom za 5,6 odnosno za pet posto.

Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Malta, za 13,5 posto u odnosu na studeni 2023. godine. Slijedi Belgija gdje je porasla za 8,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U Slovačkoj i Estoniji proizvodnja se zadržala, više-manje, na razini studenog prethodne godine.

Pojačana proizvodnja energije

Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u studenom za 0,2 posto, istim tempom kao i u listopadu, prema revidiranim podacima Eurostata.

Podaci za EU pokazuju pak zamjetno usporavanje, uz rast proizvodnje u studenom za samo 0,1 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima.

Najviše je na području eurozone u studenom na mjesečnoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto. U EU najveći rast bilježio je pak energetski sektor, za 1,3 posto.

U zoni primjene zajedničke europske valute proizvodnja energije porasla je u studenom za 1,1 posto nakon što se u listopadu bila smanjila za 1,3 posto.

Pad proizvodnje u EU bilježio je samo sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 0,1 posto. U eurozoni povećao je pak proizvodnju za 0,1 posto.

Skok u Belgiji

Na mjesečnoj razini najsnažnije je u studenom porasla proizvodnja u Belgiji, za 8,7 posto.

Slijedi Malta gdje je uvećana za 7,1 posto.

Najviše se pak u odnosu na listopad smanjila proizvodnja u Irskoj, za 5,8 posto.

Slijede Luksemburg i Portugal gdje je pala za 3,9 odnosno za 3,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom smanjena za 2,4 posto u odnosu na listopad kada je bila pala za 2,4 posto.

Blizu je Hrvatskoj Cipar s padom proizvodnje u studenom za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju Eurostatovi podaci.