Hrvatska je u veljači bilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU na mjesečnoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata, uz naznake stabilizacije u eurozoni i Uniji.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u veljači za 0,8 odnosno za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Na samom početku godine bila je pala za 3,0 posto u eurozoni i za 2,7 posto u EU, pokazali su revidirani podaci.

Oporavak odražava rast proizvodnje kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, nakon oštrog pada u siječnju.

Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je u eurozoni za 1,2 posto i za jedan posto u EU. U siječnju bila je potonula na mjesečnoj razini za 15,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 13,6 posto u Uniji.

Stabilizirala se i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, prema stopi rast od 1,4 posto u eurozoni i 1,7 posto u EU. U prvom ovogodišnjem mjesecu bila je pala za 1,2 odnosno jedan posto u odnosu na kraj 2023.

U energetskom sektoru proizvodnja je na oba područja potonula oko tri posto, pokazuju izračuni statističara.

Nagli pad u Hrvatskoj

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u veljači na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 3,8 posto.

Blizu su Mađarska i Slovenija gdje je uvećana za 3,5 odnosno za 3,3 posto.

Najviše je pak u veljači na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4,6 posto, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, nakon stagnacije u siječnju.

U skupini su i Litva i Belgija s padom proizvodnje od 3,0 odnosno 2,7 posto.

Silazni trend

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u veljači za 6,4 posto i za 5,4 posto u EU, gotovo kao i u siječnju, utvrdio je Eurostat.

Najsnažnije je oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 8,9 posto u eurozoni i za 7,5 posto u EU.

Značajniji pad bilježio je i sektor netrajnih dobara za široku potrošnju, za 6,1 posto u eurozoni i za 4,7 posto u EU.

Najblaži pad bilježila je industrija intermedijarnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni i za 2,5 posto u EU u odnosu na prošlogodišnju veljaču.

Veliki minus u Irskoj

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao Irska je bilježila daleko najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini, za 36 posto.

S ogromnim odmakom slijede Belgija i Bugarska gdje je smanjena za 12,7 odnosno za 8,4 posto.

U Hrvatskoj industrijska proizvodnja pala je u veljači za 5,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U siječnju bila se smanjila na godišnjoj razini za 1,3 posto.

Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Španjolskoj, za 3,5 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču. Slijede Slovenija i Danska gdje je uvećana za 2,8 odnosno za 2,7 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.