Hrvatska je rastom BDP-a u trećem tromjesečju bila pri vrhu EU-a, uz bok Malti, uz najsnažniji tempo zapošljavanja, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.

Gospodarstvo eurozone poraslo je u trećem tromjesečju za 0,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 0,5 postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja, potvrdio je Eurostat važeće procjene.

Na razini EU-a aktivnost je porasla za 1,0 posto, neznatno snažnije nego u proljetnim mjesecima.

Na tromjesečnoj razini gospodarstvo je u razdoblju od srpnja do rujna na oba područja uvećano za 0,4 posto, dvostruko snažnije nego u prethodna tri mjeseca.

Hrvatska uz bok Malti

Daleko je najsnažnije u trećem tromjesečju na godišnjoj razini porastao BDP Malte, za 5,4 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju za 4,1 posto, prema kalendarski prilagođenim podacima. U razdoblju od travnja do lipnja bio je porastao za 3,2 posto.

Blizu su Hrvatskoj Danska i Cipar s rastom aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna za 3,9 odnosno za 38 posto.

U skupini ′velikih′ najveći rast bilježila je Španjolska, za 3,4 posto. Slijedi Francuska gdje je aktivnost porasla za 1,2 posto. U Njemačkoj smanjila se za 0,3 posto.

Najsnažniji pad aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je Latvija, za 1,0 posto. Slijede Austrija i Mađarska gdje je smanjena za 0,8 odnosno za 0,7 posto.

Skok u Irskoj

Na kvartalnoj razini najsnažniji rast BDP-a bilježila je u trećem tromjesečju Irska, za 3,5 posto. Podaci za Irsku često pokazuju snažne oscilacije.

Slijede Litva i Danska gdje je uvećan za 1,2 posto.

Hrvatsko je gospodarstvo trećem je tromjesečju na kvartalnoj razini poraslo za 0,8 posto, prema sezonski prilagođenim podacima. U prethodna tri mjeseca uvećano je za 1,0 posto.

Isti postotni rast bilježile su u trećem tromjesečju i Španjolska i Nizozemska.

Najsnažniji pad BDP-a na tromjesečnoj bilježila je pak Mađarska, za 0,7 posto.

Slijede Latvija gdje je smanjen za 0,2 posto, te Austrija, Poljska i Rumunjska s padom aktivnosti za 0,1 posto.

Ravnomjerno zapošljavanje

Broj zaposlenih u eurozoni porastao je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari. To znači da je porastao istim tempom kao i u proljetnim mjesecima, prema revidiranim podacima.

U EU zadržao se u razdoblju od srpnja do rujna, prema revidiranim podacima, na razini prethodna tri mjeseca kada je bio porastao za 0,1 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih u eurozoni uvećan je u trećem tromjesečju za 1,0 posto, tek neznatno snažnijim tempom nego u prethodna tri mjeseca.

Podaci za EU pokazuju pak revidirani rast broja zaposlenih, za 0,7 posto u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje. U razdoblju od travnja do lipnja bio je porastao za 0,9 posto.

Skok u Hrvatskoj

Hrvatska je u trećem tromjesečju bilježila najveći rast broja zaposlenih u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, za 6,9 posto. U prethodna tri mjeseca uvećan je za 6,5 posto.

Hrvatski su poslodavci prednjačili i tempom zapošljavanja na tromjesečnoj razini, s 1,5 posto više zaposlenih radnika. U drugom tromjesečju uvećali su broj zaposlenih za 1,4 posto u odnosu na početak godine

Malta je zauzela drugo mjesto sa 4,5 posto više zaposlenih radnika u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje. Tempom zapošljavanja na tromjesečnoj razini pretekla ju je Irska sa 1,2 posto više zaposlenih radnika, u odnosu na malteških 1,0 posto više zaposlenih.

Najviše se pak na godišnjoj razini smanjio broj zaposlenih u Latviji i Finskoj, za 1,2 odnosno za 1,0 posto.

Padom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini izdvajala se u trećem tromjesečju Rumunjska, za 3,1 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.