Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni gotovo je stagnirala u svibnju dok je Hrvatska, uz Sloveniju, zabilježila najsnažniji rast, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u eurozoni u svibnju je uvećana prema sezonski prilagođenim podacima za 0,2 posto u odnosu na travanj kada je rasla jedan posto, objavio je Eurostat.

U EU je porasla tek za 0,1 posto, nakon travanjskog rasta od 0,6 posto, prema revidiranom podatku.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za jedan posto, nakon dvoznamenkastog skoka u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara uvećana je pak za skromnih 0,3 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU.

Smanjena je samo proizvodnja energije, za 1,1 posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU, pokazuju podaci statističkog ureda.

Hrvatska uz bok Sloveniji

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u svibnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Sloveniji, za 7,9 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u svibnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4,3 posto u odnosu na travanj kada je smanjena za 2,3 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Izrazitiji rast zabilježile su i Slovačka i Finska, za 2,5 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja u Irskoj, za 4,9 posto. Slijedi Litva s padom proizvodnje za 2,8 posto.

Eurostat nije raspolagao s podacima za Cipar.

Smanjena proizvodnja energije

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u svibnju za 2,2 odnosno za 1,8 posto, nakon stagnacije u travnju, utvrdio je Eurostat.

Najviše je na oba područja pala proizvodnja energije, za 6,2 posto u eurozoni i za 7,5 posto u EU.

Eurozona je odstupala od EU-a samo izrazitijim padom proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj. U Uniji proizvodnja je u tom sektoru gotovo stagnirala.

Rast je na oba područja zabilježen samo u sektoru kapitalnih dobara, za 2,5 posto u eurozoni i za 3,5 posto u EU.

Oštar pad u Irskoj

Najviše je u svibnju i na godišnjoj razini smanjena proizvodnja u Irskoj, za 16,2 posto.

Dvoznamenkasti pad bilježile su i Estonija i Bugarska, za 12,8 odnosno 11 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju prema kalendarski prilagođenim podacima porasla na godišnjoj razini za 1,1 posto, nakon 3,4-postotnog pada u travnju.

Najveći rast bilježila je Malta, za 12,2 posto, a slijedi Danska sa 7,8 posto.