Hrvatska je i u 2019. bila među četiri zemlje Europske unije s najvećim viškom u bilanci inozemnih doznaka, znatno većim nego u prethodnoj godini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Hrvatska je u 2019. bilježila priljev inozemnih doznaka od 1,9 milijardi eura, od čega su 952 milijuna eura doznačena iz drugih zemalja EU-a a 961 milijun iz zemalja izvan Unije.

Veći su priljev bilježile samo Rumunjska, od 3,7 milijardi eura, Portugal, od 3,6 milijardi, Poljska, od tri milijarde, i Italija, od dvije milijarde eura.

Najveći odljev inozemnih doznaka bilježile su Francuska, od 11,9 milijardi eura, Španjolska od 8,5 milijardi, Njemačka, od 5,4 milijarde i Belgija, od 1,4 milijarde eura.

U Hrvatskoj odljev je prošle godine iznosio 433 milijuna eura, od čega je 176 milijuna eura doznačeno u druge članice Unije a 256 milijuna u zemlje izvan Unije.

Time se našla među četiri zemlje EU-a s najvećim viškom u bilanci inozemnih doznaka, od 1,48 milijardi eura, većim za 11,6 posto nego u 2018. godini.

Veći su višak bilježile samo Rumunjska, od 3,4 milijarde eura, Portugal, od 3,2 milijarde, i Poljska, od 2,5 milijardi eura.

Najveći je manjak u bilanci inozemnih doznaka imala Njemačka, od 5,4 milijarde eura. Slijede Italija sa 4,7 milijardi i Irska s manjkom u bilanci inozemnih doznaka od 1,3 milijarde eura.

Ukupna je vrijednost odljeva inozemnih doznaka iz EU-a u inozemstvo prošle godine porasla 7,8 posto, na 33,2 milijarde eura.

Većinu doznaka čini novac koji migranti šalju u matične zemlje, napominje Eurostat, a prošle su godine najvećim dijelom bile usmjerene u azijske i afričke zemlje, te u europske zemlje izvan Unije.

EU je u 2019. bilježio i 4,8 posto veći priljev inozemnih doznaka, u visini 13 milijardi eura.

Njegova bilanca za 2019. time pokazuje manjak od 20,2 milijarde eura, veći 10 posto nego u 2018., utvrdio je Eurostat.