Energy Market Forum (EMF), regionalna konferencija u organizaciji Poslovnog dnevnika, održana je u koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu. Riječ je o jedinom domaćem stručno-izložbenom događaju koji je posvećen isključivo tematici funkcioniranja tržišta energije. Od svog početka 2013. godine, EMF se etablirao u tradicionalno mjesto susreta vodećih kompanija na hrvatskom energetskom tržištu, zatim predstavnika nadležnih regulatornih tijela, te znanstvene zajednice i državnih institucija. Za tekuću 2015. godinu EMF ima ambiciju daljnjeg razvoja u manifestaciju regionalnog značenja. Kao mjesto na kojem najvažniji domaći tržišni igrači, neovisni profesionalci i ugledni strani eksperti raspravljaju o razvoju regionalnog energetskog tržišta i mogućim rješenjima tih problema, EMF je već stekao renome kao mjesto za stručne diskusije o procesima liberalizacije tržišta energije u cijeloj jugoistočnoj Europi.

Konferenciju je pozdravim govorom otvorio Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, naglasivši da su razvoj i liberalizacija tržišta postali makroekonomski trend. Na primjeru naftnih derivata, gdje država više ne regulira cijenu goriva, takvo što se najbolje vidi. No, što je liberalizacija donijela sektoru gospodarstva, tko je pravi dobitnik, a tko gubitnik tek će se vidjeti. Jedan od najvažnijih benefita novog ustroja energetskog tržišta su alternativni distributeri električne energije sa svojom 10 - postotnom prisutnošću na tržištu.

„Je li takvo što dugoročno održivo? Kućanstva sada plaćaju manje cijene, a Republika Hrvatska se uključila u integrirano energetsko tržište.", zaključio je Šimatović. Najavio je i skorašnji početak rada Hrvatske burze električne energije, osnovane s ciljem osiguranja središnjeg mjesta za organiziranu, sigurnu, anonimnu i razvidnu trgovinu električnom energijom, kao jedan od načina kojim se Republika Hrvatska nastoji približiti europskom energetskom standardu.

Uvodnu je prezentaciju održala Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, koja je prisutne upoznala sa zakonodavnim promjenama i 3. Paketom energetskih propisa Europske Unije. Navela je kako na sastancima u Bruxellesu svaka država izrazi namjeru da postane kako regionalni tako i globalni energetski lider, iako 25 njih čak neće uspjeti u realizaciji plana energetske učinkovitosti 2014 - 2020.

Utrka za tu povlaštenu poziciju još uvijek traje, a Hrvatska je postala ozbiljnim sudionikom natjecanja. Dok je Republika Hrvatska prije četiri godine bila stidljiva u definiranju vlastite pozicije na europskom energetskom tržištu, danas ima poziciju da postane glavni i ključni komunikator. Ciljevi su postavljeni vrlo visoko, na njihovoj se realizaciji radi zajedničkim dogovorima i strategijama, dok je najvažniji rezultat koji se planira postići sigurnost opskrbe građana i industrije, odnosno osiguravanje konkurentnosti na tržištu. Cijenama, brzini i količini isporuke, kao i kvalitativnom prednošću dobavnih pravaca, Hrvatska ima sve uvjete da postane lider na regionalnom tržištu, no suočava se s infrastrukturnim problemima.

Međutim, to nije lokalni, već zajednički problem cijele jugoistočne Europe. Istaknula je kako Ministarstvo gospodarstva ima određenu sklonost prema gašenju lokalnih požara te da im nedostaje širi strateški projekt kako bi pravovaljano odgovorili na tržišne izazove. Brisanje granica, odnosno liberalizacija tržišta koja podrazumijeva uključivanje svih igrača na tržištu, trebalo bi biti regulirano i uređeno po jedinstvenim principima i standardima. Istaknula je problem zakonskog okvira, pri čemu su zakonski akti raspršeni u nekoliko odvojenih zakona, dok bi jedan zajednički protokol bio uvelike praktičniji, no za sada nije moguće.

„Trenutno je najvažniji zadatak usklađivanje s propisima i dokumentima Europske Unije kako ne bi došlo do ograničavanja provedbi odredaba pojedinih zakona, što na kraju omogućava efikasnije i jednostavnije provođenje procedura u praksi", rekla je te najavila donošenje novih zakona kojima se po prvi put zakonski uređuju pojedina područja, poput zakona o obnovljivim izvorima energije. Još je jednom spomenuta burza električne energije kao pravi dokaz ambicija koje se kreću u regionalnom smislu, pri čemu je golemi posao napravio CROPEX. Svrha te burze je održavanje stabilnosti cijena i elektro-energetskog sustava općenito.

Dodatno, promjene koje su uvedene na razini RH uključuju i djelotvorni nadzor veleprodajnih tržišta energije. Redovito nadziranje pojedinosti o ugovorima omogućeno je putem naloga za trgovanje i podataka o kapacitetu te upotrebom postrojenja za proizvodnju, skladištenje, potrošnju i prijenos električne energije. Sve navedeno omogućit će djelotvorno razotkrivanje zloupotrebe tržišta, veću razvidnost postupka i bržu promjenu opskrbljivača. Uravnoteženje funkcioniranja tržišta električne energije i nacionalna energetska sigurnost postignuća su koju RH planira upisati u svoju agendu.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, Sabina Škrtić ističe kako je riješena šuma problema. Prvi se put zakonski uređuje područje korištenja i poticanja obnovljivih izvora energije čime im se RH pozicionira kao punopravna članica Europske Unije koja ulaže stvarne napore u realizaciju plana energetske učinkovitosti 2014 - 2020.

Kao važan dio hrvatske energetske politike nameće se i prelazak s tarifnog na premijski model poticanja obnovljivih izvora energije (OIE), pri čemu su pojedini poslodavci ostali u nedoumici što te promjene konkretno znače. Na konferenciji pomoćnica ministra otklonila je sumnje pojasnivši da svi oni koji do kraja ove godine uđu u sustav poticanja po tarifnom modelu nastavljaju raditi prema trenutno važećim pravilima. Za sve one koji će u ovaj sustav ući od prvi siječnja 2016., važe nova pravila, zakon i sustav poticanja, pri čemu nema nesigurnosti za investitore.

Što se nafte i naftnih derivata tiče, stvoreni su uvjeti za kvalitetnu i sigurnu opskrbu. Cilj otvaranja tržišta nafte i naftnih derivata je nastupanje više energetskih subjekata na tržištu. Sada se formiranje cijena derivata u Hrvatskoj uređuje slobodno, na tržišnim principima, u skladu s Unijom.

„Ministarstvo gospodarstva potiče tržišnu utakmicu. Pokrenuli smo web portal i aplikaciju za mobilne uređaje s informacijama o maloprodajnim cijenama naftnih derivata u RH. Ovdje zakonski trgovci motornim gorivom moraju objavljivati točne cijene, a ministarstvo gospodarstva planira dodatno zaštiti potrošače i razvoj", istaknula je Škrtić.

Dok se govori o tržištu plina, neminovno se mora spomenuti i kriza u Ukrajini koja je dodatno naglasila važnost politike u energetskoj učinkovitosti sa svrhom očuvanja nacionalnih interesa i uređenju tržišta. Tako je 2013. na snagu stupio novi Zakon o tržištu plina kojim se plinski sektor uskladio s 3. Paketom energetskih propisa Europske Unije. Ovaj akt propisuje obavljanje javne usluge i opskrbe kućanstva te zaštite svih krajnjih kupaca plina, regionalnu solidarnost i suradnju, razdvajanje operatora transportnog sustava te certificiranje operatora transportnog sustava od strane Agencije (HERA).

„Hrvatska planira postati relevantnim europskim partnerom u kreiranju energetskih politika i želi biti prepoznata kao regionalni lider u rješavanju infrastrukturnih problema u sektoru energetike, te sudjelovati u uspostavljanju jedinstvenog energetskog tržišta", riječi su kojima je Sabina Škrtić potvrdila trenutni status RH i svoje izlaganje zaključila u pozitivnom tonu.