Hrvatski BDP u trećem kvartalu porastao je za 4,7 posto, ali je ostao ispod optimistički predviđanih 5,5 posto. Hrvatski BDP zabilježen u trećem kvartalu je prema godišnjem izvješću Hypo Alpe-Adria banke porastao za 4,7 posto što je većinom potaknuto industrijskim oputputom, povećanom osobnom potrošnjom i ulaganjima. Rezultat trećeg kvartala je međutim nešto ispod vrlo optimističnih analitičarskih predviđanja koja su se kretala negdje oko 5,5 posto. Takav razvoj događaja pripisuje se većinom podbačaju unutar uslužnog sektora. Glavni doprinos rastui hrvatskog gospodarstva je došao, kako se i očekivalo, od rasta investicija koje su porasle po realnoj stopi od 9,3 posto što je najsnažniji rast od 2003. godine u promatranom tromjesečju. Naime, nastavak snažnog rasta plasmana kredita poduzećima ukazivao je na pojačanu investicijsku aktivnost u hrvatskom gospodarstvu, a stope rasta zadržavale su se iznad 20 posto. Osobna potrošnja budući da je kreditiranje stanovništva je i dalje snažno također bilježi godišnji realan rast od 3,9 posto, a državna potrošnja s realnom stopom rasta 1,5 posto blago je doprinijela rastu. Ipak, državna potrošnja u 2006. godini nešto je izraženija nego prethodnih godina. Trend porasta osobne potrošnje reflektira ne samo povećanje kreditiranja stanovništva nego i promjenu samog ulagačkog ponašanja konzumenata koji su se ove godine više nego ikada odlučivali na kupnju nekretnina i vozila. Također veliki priljev novca možemo zahvaliti ljetnoj turističkoj sezoni, odnosno stranim turistima. Korporativno zaduživanje raslo je po stopi od 25 posto, a visoka dobit (porast od 16,5 posto) i vrlo jak rast investicijskog outputa doveli su i do porasta općih ulaganja. I dok je realni javni kapital rastao tijekom drugog i trećeg kvartala 2006. godine, analitičari Hypo banke predviđaju da će i privatni kapital nastaviti rast i zauzeti mnogo važniju ulogu u BDP-u 2007. godine. Izvoz tijekom četvrtog kvartala bio je obećavajući i iznenađujući za hrvatske inozemne partnere.
Stručnjaci porast izvoza pripisuju optimizmu uoči primanja u Europsku uniju te povećanjem povjerenja ulagača. Unatoč nešto manje dobrohotnom inozemnom okružju stručnjaci očekuju daljnji rast BDP-a po stopi od 4 do 4,5 posto 2007. i 2008. godine što bi strukturalizaciju hrvatskog tržišta konačno dovelo na sam vrh dnevnog reda. Kao kandidatkinja za ulazak u EU Hrvatska bi, prema mišljenjima analitičara, trebala iskoristiti pogodnosti koje joj se nude i povećati ulazak velike količine kapitala u privatni sektor što bi uporedo s reformama u obrazovanju i fiskalnoj politici moglo potaći potencijal rasta iznad predviđenih 4,5 posto. Proračunski suficit pao je za 2,7 posto na 2,176 milijuna eura "zahvaljujući" povećanju javnog duga, ali i lošoj turističkoj sezoni. Stručnjaci smatraju da bi se srednjoročni rast unutar tog sektora trebao temeljiti na poboljšanju usluga i smanjenju udjela sive ekonomije i standardnih "Zimmer frei" metoda privlačenja turista. Na godišnjoj razini deficit se povisio na 2,687 milijuna eura, odnosno 7,8 posto od ukupnog BDP-a tijekom drugog kvartala 2006. godine. Pogoršanje u trgovinskom sektoru tijekom trećeg kvartala rezultat je prije svega visokog porasta u cijenama naftnih derivata. Veliko poboljšanje u posljednjem kvartalu donijela je svakako Barrova kupnja Plive za dvije milijarde eura te Inin IPO u vrijednosti od 391 milijuna eura. Čak ako se i uključi povećani javni dug u iznosu od dvije milijarde eura, riječ je o solidnom proračunskom suficitu i predviđanju očuvanja stabilnosti kune. Stručnjaci smatraju kako hrvatskom gospodarstvu treba povećanje izvoza. Negativan doprinos rasta hrvatskoga gospodarstva, u skladu s očekivanjima, došao je od inozemne trgovine jer je stopa rasta uvoza bila viša od stope rasta izvoza roba i usluga (5,5 posto naspram 2,2 posto). Bruto dodana vrijednost u Hrvatskoj ostvarila je realni rast od 4,9 posto. Najznačajniji rast ostvaren je u djelatnostima financijskog posredovanja. Slijede poslovanje nekretninama, te iznajmljivanje i poslovne usluge sa oko 8,8 posto, prijevoza, skladištenja i veza sa 8,2 posto te djelatnostima vezanima za građevinarstvo koje imaju rast od 6,8 posto.

izvor: www.poslovni.hr