Inflacijski pritisci u Hrvatskoj već dulje vrijeme slabe, zbog nejake potrošnje i rasta nezaposlenosti, a makroekonomisti procjenjuju da je u veljači inflacija pala najniže od 2002. godine, a da je nezaposlenost dosegnula najviše razine od 2005. godine.

Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o potrošačkim cijenama u veljači.

Inflacija već dulje vrijeme ne predstavlja problem, na što ukazuju i podaci iz siječnja, kada su cijene na malo bile za 1,1 posto veće u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja slabljenje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 1,9 posto.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je inflacija u veljači iznosila između 0,6 i 1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U prosjeku, očekuju pad godišnje stope inflacije sa siječanjskih 1,1 na 0,8 posto.

Bila bi to najniža inflacija od rujna 2002. godine, kada je iznosila 1 posto.

"Suzdržani inflacijski pritisci reflektiraju slabost domaće potražnje, koja općenito prisiljava trgovce na daljnje žrtvovanje prodajnih marži. Na mjesečnoj razini moguće je neznatan pad potrošačkih cijena. Naime, cijene energenata (naftnih derivata i plina) ne bi trebale zabilježiti rast u odnosu na siječanj. Istovremeno, slaba domaća potražnja trebala bi rezultirati padom cijena roba široke potrošnje. Tako bi na godišnjoj razini rast cijena mogao dodatno usporiti", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

S druge strane, očekuje se da će podatak o broju nezaposlenih, koji bi danas trebao objaviti Hrvatski zavod za zapošljavanje, pokazati da je trend zatvaranja radnih mjesta nastavljen i u veljači, nakon što je u siječnju bez posla ostalo 18.000 radnika, a broj nezaposlenih dosegnuo 309.500, najvišu razinu od ožujka 2006. godine.

Pet makroekonomista procjenjuje da je u veljači bez posla ostalo između 5.500 i 11.500 radnika. U prosjeku, očekuju porast broja nezaposlenih za 9.500, na 319.000.

Bio bi to najveći broj nezaposlenih od travnja 2005. godine.

"Na početku godine vidljiv je veći val otpuštanja sukladno, u nekim slučajevima i zaostalim, planovima restrukturiranja tvrtki. Tako se nastavlja zakašnjeli utjecaj recesije na domaće tržište rada, a ne treba očekivati niti značajnije dinamiziranje povoljnih sezonskih utjecaja prije travnja, premda bi u normalnim okolnostima ti utjecaji prevladali već tijekom veljače", navodi jedan od makroekonomista.

Stopa nezaposlenosti u siječnju je dosegnula 17,7 posto, najvišu razinu od ožujka 2006. godine.

Pet makroekonomista ocjenjuje, u prosjeku, da je u veljači stopa nezaposlenosti porasla na 18,3 posto, što bi bila njezina nova najviša razina u posljednje četiri godine. No, taj će podatak DZS objaviti u drugoj polovici mjeseca.