Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji zamjetno se smanjila u srpnju, a Hrvatska je u skupini zemalja s izrazitijim padom, najvećim od početka pandemije, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjila se u srpnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla za 0,4 posto, objavio je europski statistički ured.

Najviše je pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, znatno snažnije nego u lipnju.

Izrazitiji pad zabilježen je u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU.

Snažno je pak porasla proizvodnja energije, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.

Hrvatska uz Estoniju

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše se u srpnju na mjesečnoj razini smanjila industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1 posto.

Slijede Irska i Litva s padom proizvodnje za 6,6 odnosno 4,4 posto.

Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u srpnju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,9 posto u odnosu na lipanj, kada je uvećana za dva posto, pokazuju tablice Eurostata. Srpanjski pad najveći je od travnja 2020. i početka pandemije, pokazuju Eurostatovi podaci.

Gotovo isti postotni pad bilježila je u srpnju i Estonija, za 3,8 posto.

Najviše je pak porasla proizvodnja u Švedskoj, za 5,1 posto. Slijede Malta i Mađarska s rastom proizvodnje od 3,4 odnosno 2,9 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Pad proizvodnje potrošačkih dobara

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u srpnju za 2,2 odnosno 2,4 posto, otprilike dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.

U eurozoni najviše se smanjla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 6,7 posto, a u EU proizvodnja energije, za 7,4 posto.

Energetski sektor u zoni primjene zajedničke europske valute bilježio je pad za 5,7 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Blago je na oba područja porasla samo proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,4 posto u eurozoni i za za jedan posto u EU.

Oštar pad u Bugarskoj

Među zemljama EU-a, čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u srpnju Bugarska, za 11,5 posto.

Slijede Estonija i Latvija s padom proizvodnje od 9,5 odnosno 8,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 0,7 posto, nakon 2,4-postotnog rasta u lipnju.

Gotovo isti postotni pad bilježila je u srpnju Austrija, za 0,6 posto.

Najviše je pak na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Danskoj, za 5,7 posto. Slijede Francuska i Malta s povećanjem proizvodnje za 2,8 odnosno 2,3 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.