Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pala je prosincu 2013. u odnosu na prethodni mjesec a Hrvatska je u skupini zemalja koje bilježe najveći pad, pokazale su danas procjene europskog statističkog ureda.

U prosincu je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla za revidiranih 1,6 posto u eurozoni odnosno 1,3 posto u EU, izvijestio je Eurostat.

Kako je objavio Eurostat, u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu pala za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana za 3,1 posto. Hrvatska je tako u skupini zemalja EU-a koje su zabilježile najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini, u kojoj prednjači Estonija, s padom od 5,7 posto. Slijedi Švedska s padom od 2,7 posto te Nizozemska s padom od 2,6 posto.

S druge strane najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u prosincu u Sloveniji, za 2,7 posto, Grčkoj, za 2,6 posto, Portugalu, za 0,7 posto i Velikoj Britaniji, za 0,4 posto.

Najviše je u eurozoni u prosincu na mjesečnoj razini pala proizvodnja kapitalnih dobara i energije, za 2,1 posto a u istim je segmentima najveći pad, za 1,5 odnosno 1,9 posto, zabilježen i u EU28.

Najviše se pak i u eurozoni i u EU povećala proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,9 odnosno 0,7 posto.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u prosincu za 0,5 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU28.

Među pojedinim zemljama najviše je na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Portugalu, za 7,1 posto, Rumunjskoj, za sedam posto, Češkoj, za 6,7 posto i Sloveniji, za 5,2 posto. Najveći je pad kalendarski prilagođene industrijske proizvodnje zabilježen na Malti, za 7,3 posto, u Irskoj, za 6,7 posto, i Estoniji, za 6,4 posto.

U Hrvatskoj se industrijska proizvodnja prema Eurostatovom izračunu u prosincu smanjila na godišnjoj razini za 2,9 posto, nakon pada za 0,8 posto u prethodnom mjesecu.

Na godišnjoj razini najviše je povećana proizvodnja intermedijalnih dobara, za 3,6 posto u eurozoni i za 3,7 posto u EU28. Najviše se pak smanjila proizvodnja energije, za 1,9 posto u eurozoni, te 2,3 posto u EU.