Hrvatska je jedna od najbolje plasiranih svjetskih država u utrci u iskorištavanju globalizacije, što bi mogao biti oslonac za pozitivni ekonomski rast u budućnosti kao rezultat istoga, prema novoj studiji UHY, međunarodne mreže za računovodstvo, reviziju, porezno i poslovno savjetovanje.

UHY stručnjaci u poreznom i poslovnom savjetovanju u 27 država rangirali su svoje ekonomije prema nekoliko faktora, uključujući poreznu i trgovinsku politiku, koji pokazuju koliko je ekonomija već internacionalizirana, i kako je pozicionirana kako bi iskoristila prednosti globalizacije trgovine u budućnosti.

Hrvatska osma
Faktori ispitani u studiji UHY-a su uključili: koliko je uspješna država u pregovorima o povoljnim poreznim aranžmanima s potencijalnim trgovačkim partnerima; koliko je uspješna u rastu izvoza; koliko važnu ulogu međunarodna trgovina već ima u njenoj ekonomiji; koliko poreza se naplaćuje na povrat dobiti ostvarene u inozemstvu; njezin rang u istraživanju Svjetske banke"Ease of Doing Business" ili „Lakoća poslovanja" te troškovima rada.

Ocijenjena prema ovim faktorima, Hrvatska je rangirana kao 8. u studiji, s ukupnom ocjenom od 5,1, rangirajući se ispred Kine, te dijeleći poziciju s Češkom, Indijom i UAE.

Helena Budiša, direktorica UHY HB Ekonom i UHY Savjetovanje, društva članice UHY mreže, sa sjedištem u Splitu, ujedno i potpredsjednica HUP Dalmacije izjavila je: „Hrvatska se rangirala visoko u studiji budući da ne oporezuje dodatno dobit stečenu u inozemstvu. Nepostojanje takvog poreza ohrabruje kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj da prenesu dobit natrag u Hrvatsku, kako bi primjerice povećali ulaganja i ponudu posla. Ostaje problem međutim što je Vlada skrivenim porezom za isplatu dobiti zapravo povećala stopu unutrašnjeg poreza na dobit i do 32,5%, što je svrstalo u tri zemlje s najvećim porezom na dobit u Europi, što je zaista nečuveno ukoliko pogledamo naše konkurentne zemlje"

Hrvatski kontrasti
„Izvoz je područje koje je osiguralo rast hrvatskoj ekonomiji, sa prosječnom visokom godišnjom stopom rasta izvoza od 5,6% od 2005-2011. Navedene brojke ohrabruju, međutim, treba ih uzeti s dozom skepse, uzevši u obzir zaista nisku početnu visinu izvoza, te lošu situaciju na domaćem tržištu, koje je još znatno više orijentirano na uvozne proizvode, te da izvoz ne pokriva uvoz, ali poglavito na činjenicu da se najveći dio tog izvoza odnosio na tržište CEFTE, s kojom više nemamo tako povoljne uvjete trgovine."

Ipak, UHY ističe da je potrebno poduzeti korake kako bi Hrvatska ostvarila daljnji rast internacionalizacije svoje ekonomije.

„Hrvatska se rangirala loše u smislu ocjenjivanja broja sporazuma o dvostrukom oporezivanju, sa samo 56 njih na snazi. Međunarodna trgovina potiče se kada su ugovori na snazi kako bi minimalizirali ili izbjegli dvostruko oporezivanje, a povisujući broj država s kojima ima takve ugovore, Hrvatska bi mogla povećati svoju konkurentnost u ovom području."

U ostatku Europe, UHY je istaknuo Slovačku, Češku i Rumunjsku kao vrlo uspješne u iskorištavanju mogućnosti koje im pruža zajedničko tržište Europske unije. U međuvremenu se Španjolska izvukla iz recesije u trećem kvartalu 2013. zahvaljujući rastu izvoza, te bi potencijalno mogla poboljšati svoju trgovinsku poziciju u budućnosti. Očekivano pak, Njemačka, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika, predvodi listu.

Hrvatska pak, tek treba iskoristiti mogućnosti bescarinskog izvoza u tržište EU, te se dokazati na istom, budući da je do sada bila orjentirana na ipak manje konkurentno tržište CEFTE i susjednih zemalja koje nisu članice EU.

Najveća svjetska gospodarstva
Dok je Kina prošla ukupno daleko bolje nego SAD, s ukupnom ocjenom od 4.6 od 10, ocjene obje najveće svjetske ekonomije, srušene su visokim porezima koje njihove vlasti zaračunavaju na povratak zarađene inozemne dobiti društava.

UHY ističe da ovi porezi umanjuju mogućnosti društava da organiziraju podružnice preko granice, poglavito za mala i srednja društva kojima bi troškovi organiziranja međunarodnog poslovanja bili proporcionalno skuplji. Polovica država iz studije ne zaračunavaju porez na povratak zarađenih dividendi.

Rick David iz UHY LLP SAD, dodao je:"Američke tvrtke su domicilna imena diljem svijeta, ali u stvarnosti naš porezni sustav je vrlo loše usmjeren prema ohrabrivanju američkih tvrtki na međunarodni rast, s najvećim porezom na povratak inozemno zarađene dobiti u studiji."