Na europskoj razini, najveći dio mjera koji se odnosi na nefinancijski sektor usmjeren je uglavnom na poduzeća, a kod financijskog sektora na kreditne institucije, na vrijednosne papire i tržišta te na sektor osiguranja. Hrvatska je jedna od 9 EU zemalja koja je uz druge mjere donijela mjeru i o privremenoj zabrani isplate dividendi za osiguravajuća društva i pri vrhu je zemalja s najvećim brojem mjera za sektor osiguranja.

Savjet je razmotrivši pregled mjera, posebno onih u financijskom sektoru, zaključio da su mjere i preporuke HANFA-e usmjerene na hrvatski nebankarski financijski sektor i njihove korisnike bile adekvatne i pravovremene. No, ekonomske posljedice pandemije na domaće i međunarodno financijsko tržište još su nesagledive. Trenutni podaci ipak govore o prvim naznakama oporavka - od povratka uplata ulagača u investicijske fondove pa do porasta imovine obveznih mirovinskih fondova koji su se u Hrvatskoj vratili na razine prije svjetske korona krize.

Na europskoj razini pa tako i u Hrvatskoj, HANFA će nastaviti djelovati sukladno smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike, ali i donositi dodatne samostalne preporuke (poput preporuka ugovaranja moratorija leasing društvima), ovisno o razvoju gospodarskog stanja u zemlji i utjecaja međunarodnih i domaćih okolnosti na tržište financijskih usluga.

Članovi Savjeta razmotrili su i izmjene zakonodavnog okvira nebankarskog financijskog sektora. Od novosti je istaknut Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju koji je usklađen s EU Direktivom Solventnost II i donosi promjene u jačoj kontroli rada posrednika u osiguranju, obaveznu suglasnost HANFA-e kod imenovanja članova Nadzornih odbora osiguravajućih društava te mogućnost da leasing društvima obavljaju poslove distribucije osiguranja u ime jednog ili više društava za osiguranje. Od drugih zakonskih izmjena, bilo je riječi i o Zakonu o provedbi Uredbe o sekuritizaciji te izmjenama Zakona o računovodstvu.

Do kraja 2020., Hrvatsku u regulativi financijskog sustava očekuje implementacija EU Direktiva kroz usvajanje novih 4-iju zakona: Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.