NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

HNB BLOGObjavljeno: 06.08.2025
Hrvatska je postala kreditor MMF-a

Hrvatska je postala kreditor MMF-a

Hrvatska je postala zemlja kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 50-ak zemalja za koje je MMF procijenio da imaju snažnu vanjsku poziciju da sudjeluju u financiranju zajmova MMF-a, što potvrđuje da je Hrvatska financijski stabilna država, kažu stručnjaci Hrvatske narodne banke u blogu na HNB-ovom webu.

Kako je Hrvatska prošla put od zemlje korisnice pomoći MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) do zemlje koja sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama MMF-a te kako izgleda to financiranje i koja je uloga Hrvatske narodne banke u tom procesu, objašnjavaju u blogu na HNB-ovim stranicama direktorica Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Ana Martinis i viši savjetnik u Direkciji za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Marko Olenković.

U klubu gospodarski i financijski stabilnih država

Oni naglašavaju da uključivanje Hrvatske u krug zemalja kreditora potvrđuje da je ona u tri desetljeća prošla put od zemlje korisnice MMF-ove pomoći do zemlje koja danas pripada skupini gospodarski i financijski stabilnih država.

Dodaju da sudjelovanjem u financiranju MMF-ovih zajmova Hrvatska aktivno pridonosi održavanju globalne financijske stabilnosti i očuvanju globalne multilateralne suradnje i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, koji su ključni za učinkovito rješavanje globalnih izazova.

Hrvatska je u prošlosti i sama bila korisnica MMF-ove financijske pomoći. Postala je članicom MMF-a u prosincu 1992. te je 1990-ih i 2000-ih godina koristila nekoliko financijskih aranžmana i zajmova MMF-a. Ti aranžmani omogućili su Hrvatskoj da stabilizira gospodarstvo i stvori temelje za gospodarski oporavak i razvoj, a ujedno i signalizira financijskim tržištima da vodi odgovornu politiku.

Proteklih godina Hrvatska je ostvarivala snažan gospodarski rast praćen kontinuiranim smanjivanjem javnoga i vanjskog duga te poboljšanjem salda tekućeg računa platne bilance. Stoga su stručnjaci MMF-a u siječnju ove godine ocijenili da je njezina vanjska pozicija dovoljno snažna da postane zemlja kreditor. Jedan od važnih čimbenika za tu ocjenu bio je ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine.

Nakon što je tu ocjenu potvrdio Odbor izvršnih direktora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja ove godine uvrštena na popis zemalja koje sudjeluju u Planu financijskih transakcija MMF-a - mehanizmu putem kojeg zemlje članice sudjeluju u financiranju aranžmana koje odobrava MMF.

U Planu financijskih transakcija trenutno sudjeluju 53 od ukupno 191 članice MMF-a, među kojima i 18 zemalja europodručja.

Financiranjem MMF-ovih zajmova povećavaju se međunarodne pričuve

S novim statusom zemlje kreditora od Hrvatske se očekuje da na poziv MMF-a sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama. Doprinos zemlje kreditora ne može, prema pravilima MMF-a, biti viši od iznosa njezine kvote, no u praksi su iznosi znatno niži. MMF nastoji ravnopravno rasporediti teret financiranja među zemljama kreditorima, tako da sve sudjeluju s istim relativnim dijelom svoje kvote.

Iako se sudjelovanje zemlje u financiranju zajmova MMF-a drugim članicama uobičajilo nazivati zajmovima, zapravo nije riječ o klasičnim zajmovima. Naime, zemlje koje nazivamo kreditorima omogućuju MMF-u korištenje svoje valute, a zauzvrat im se za isti iznos povećava pričuvna pozicija u MMF-u. Ta pričuvna pozicija predstavlja likvidno potraživanje prema MMF-u, koje se u slučaju potrebe može povući te stoga ulazi u sastav međunarodnih pričuva zemlje.

To znači da će svaka uplata sredstava koju Hrvatska izvrši u okviru Plana financijskih transakcija povećati njezinu pričuvnu poziciju u MMF-u, a time i međunarodne pričuve zemlje. Na pričuvnu poziciju MMF članicama isplaćuje kamatu po tržišnoj kamatnoj stopi na posebna prava vučenja.

Kako u praksi izgleda financiranje MMF-ovih zajmova?

Ako na primjer MMF odobri zajam zemlji A u iznosu od 100 milijuna eura, za koji odabere četiri zemlje kreditora koje će financirati po četvrtinu tog zajma, među kojima i Hrvatsku, HNB prvo "unovčava" mjenicu izdanu u korist MMF-a, odnosno prenosi sredstva na eurski račun MMF-a u HNB-u, uz istodobno smanjenje vrijednosti mjenice. Potom po MMF-ovu pozivu HNB s računa MMF-a, koristeći se sredstvima sa svog računa u sustavu TARGET, uplaćuje 25 milijuna eura na račun zemlje A. Korištenjem MMF-ovih sredstava s eurskog računa MMF-a kod HNB-a ujedno se povećava pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u, objašnjavaju HNB-ovi stručnjaci.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
HNB ~ MMF ~ financiranje ~ zajmovi ~ međunarodne pričuve

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3 - 2025)(na kraju Q3 - 2025)

(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +37,22%  3
Global Kapital +35,58%  4
Erste SEE Equity - klasa B A +33,74%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,15500 -0,01
-0,74%
GBP
0,88010 0,00
-0,07%
CHF
0,92810 0,00
0,03%
JPY
178,37000 1,30
0,73%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
131,84 €
29.10.2025
0,48%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 30.10. 16:00  3807,02
-6,66
-0,17
CROBEX10* 30.10. 16:00  2427,53
-13,30
-0,54
CROBEX10tr* 30.10. 16:00  2792,25
-15,30
-0,54
ADRIAprime* 30.10. 15:41  2967,77
-12,44
-0,42
CROBISTR* 30.10. 16:31  185,5129
0,03
0,02
CROBIS* 30.10. 16:31  99,2121
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (16:36:14 30.10.2025)
(16:36:14 30.10.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
IG
60,20 €
3,08%
473.860,00 €
PODR
158,00 €
-4,82%
386.994,00 €
KOEI
672,00 €
1,82%
235.586,00 €
ADPL
19,60 €
1,29%
166.045,55 €
RIVP
6,28 €
0,32%
121.196,16 €
ZITO
20,00 €
1,01%
76.188,35 €
KODT
3.550,00 €
1,43%
55.840,00 €
DLKV
8,60 €
0,94%
48.496,10 €
HT
42,00 €
-0,47%
47.292,70 €
ARNT
38,40 €
0,52%
45.073,60 €
Redovni dionički promet:   
1.921.271,60 €
Redovni obveznički promet:   
15.252,20 €
Sveukupni promet:   
5.175.519,64 €