Gospodarstvo eurozone gotovo je stagniralo i u drugom tromjesečju, pokazale su u četvrtak nove procjene Eurostata, a Hrvatska je zadržala poziciju u skupini zemalja s izrazitijim povećanjem BDP-a.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod 20-člane eurozone porastao je u drugom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je bilježio isti postotni rast, utvrdili su statističari.

Sredinom kolovoza procijenili su rast u proljetnom tromjesečju na 0,3 posto.

Gospodarstvo EU-a u cjelini stagniralo je pak u drugom kvartalu, nakon 0,2-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca, potvrdio je Eurostat procjenu iz kolovoza.

Na godišnjoj razini aktivnost je u drugom tromjesečju porasla za 0,5 posto u eurozoni, te za 0,4 posto u EU, neznatno slabije no što je pokazivala procjena iz sredine kolovoza. U prva tri mjeseca porasla je na oba područja za po 1,1 posto.

Stagnacija aktivnosti na tromjesečnoj razini prati u stopu potrošnju kućanstava. Državna i potrošnja kompanija blago su pak porasle, ali njihov pozitivan doprinos poništio je izrazitiji pad izvoza, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Hrvatska uz Maltu

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Litva, za 2,9 posto.

Slijede Slovenija i Grčka s rastom za 1,4 odnosno 1,3 posto.

U skupini je i Hrvatska je s rastom BDP-a u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,3 posto.

Isti postotni rast bilježila je u razdoblju od travnja do lipnja i Malta.

Najsnažnije je pak smanjena aktivnost u Poljskoj, za 2,2 posto. Slijede Švedska i Austrija gdje je pala za 0,8 odnosno 0,7 posto.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, stabiliziralo se u drugom tromjesečju, uz stagnaciju aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja, nakon pada u prethodna dva kvartala.

Na godišnjoj razini je, prema Eurostatovim podacima, rastom aktivnosti u drugom tromjesečju prednjačila Malta, za 3,9 posto.

Slijede Grčka i Rumunjska, sa stopom rasta od 2,7 posto, i Hrvatska, gdje je aktivnost u drugom tromjesečju uvećana za 2,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 2,6-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Najsnažnije je pak na godišnjoj razini pala aktivnost u Estoniji, za tri posto. Slijede Švedska i Mađarska s padom BDP-a za 2,4 odnosno 2,3 posto.