Hrvatska je tijekom 2015. godine u proračun Europske unije uplatila nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU proračuna doznačena sredstva u iznosu višem od 4 milijarde kuna, što znači da će Hrvatska i ove godine biti u plusu, kažu iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Naime, prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, hrvatske uplate u proračun EU za 2015. godinu iznose 3,01 milijardu kuna ili 394 milijuna eura, a iz proračuna EU ove je godine Hrvatskoj doznačeno ukupno 4,24 milijarde kuna, odnosno 556 milijuna eura. To znači da je iz EU proračuna ove godine isplaćeno 1,23 milijarde kuna više nego je uplaćeno.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova ističu kako dio isplata ide izravno korisnicima pojedinih programa, pa je iznos i veći od onoga što je evidentirano u Ministarstvu financija.

Konačni i precizni podaci biti će poznati kada Europska komisija sredinom slijedeće godine objavi svoje financijsko izvješće, a iz Ministarstva podsjećaju kako je prema dosadašnjim izvješća EK Hrvatska 2013. godine ostvarila pozitivnu razliku od 49,6 milijuna eura, a za 2014. godinu plus iznosi 173,6 milijuna eura.

Značajna ulaganja u znanost

Od projekata sufinanciranih ove godine sredstvima iz EU fondova , iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU izdvajaju projekte sufinancirane iz Operativnog programa "Regionalna  konkurentnost 2007.-2013.", a kojima su ostvarena značajna ulaganja u znanost, odnosno znanstvenu infrastrukturu.

Među tim je projektima, primjerice "BIOCentar", odnosno Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije u sklopu istočnog kampusa Sveučilišta u Zagrebu, na Borongaju. Za taj projekt dobiveno je 98,8 milijuna kuna, u sklopu kojeg je uređen Centar površine oko 4.500 četvornih metara, a obuhvaća središnji laboratorij s priručnim laboratorijima, namijenjenima malim, novo-uspostavljenim visokotehnološkim tvrtkama u području bioznanosti i biotehnologije, te uredskih prostora potrebnih njihovom poslovanju.

Također, iz Ministarstva navode i projekt razvoja istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci, čija je ugovorna vrijednost veća od 180 milijuna kuna. Taj projekt će uskoro biti dovršen, a obuhvaćat će novi Centar za visokoprotočne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje, laboratorije Građevinskoga fakulteta, Hidrotehnički laboratorij, Geotehnički laboratorij, Laboratorij za prometnice, Laboratorij za materijale te Laboratorij za konstrukcije.

Regionalni istraživačko-razvojni biotehnološki centar Brodsko-posavske županije, u sklopu Srednje škole Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu, ugovorne vrijednosti 11,23 milijuna kuna, pak, obuhvatio je izgradnju i opremanje laboratorija, komore i plastenika za proizvodnju sadnica iz bezvirusnog sadnog materijala, na više od 1.400 četvornih metara. Poduzetnici koji posluju u sektoru poljoprivrede u tom će centru moći dobiti pomoć za unaprjeđenje vlastitog poslovanja, dok se obrazovnom komponentom centra želi pomoći postojećim i potencijalnim poljoprivrednim poduzetnicima te nezaposlenima koji žele razviti posao u sektoru poljoprivrede.

Samo kroz Operativni program "Regionalna konkurentnost" ove je godine ukupno EK prijavljeno 87,12 milijuna eura prihvatljivih izdataka, od čega je EK već isplatila 43 milijuna eura, dok će ostatak iznosa biti će plaćen tijekom 2016. godine, uz dodatnih 10,98 milijuna eura koliko Hrvatska može najviše primiti prije službenog zatvaranja tog programa.

Za Operativni program "Konkurentnost i kohezija", pak, tijekom 2016. godine očekuje se da će Europska komisija uplatiti 194,05 milijuna eura za predujam, a Hrvatska planira podnijeti zahtjeve za plaćanje u minimalnom iznosu višem od 100 milijuna eura, navode iz Ministarstva te dodaju kako tome treba dodati i druge operativne programe za koja su upravljačka tijela druga ministarstva, poput prometa, zaštite okoliša, razvoja ljudskih potencijala i dr.

U 2016. u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" planira se nastavak provedbe 12 postupaka dodjele bespovratnih sredstava započetih u 2015. godini. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava koja su stavljena na raspolaganje korisnicima u okviru tih postupaka iznosi 464 milijuna eura, od čega će iz proračuna EU biti povučeno 424 milijuna eura.

Također, planirano je i pokretanje dodatna 54 postupka dodjele putem kojih će korisnicima biti stavljeno na raspolaganje ukupno oko 2,5 milijarde eura bespovratnih sredstava, od čega oko 2 milijarde eura čine EU sredstva.

Projekti na listi "Junckerovog plana"

U sadašnjoj situaciji, nakon produžene gospodarske krize i visoke zaduženosti privatnog i javnog sektora, Hrvatska se ipak u budućnosti prije svega okreće Europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financiranje investicijskih i gospodarskih aktivnosti kao najpovoljnijem i isplativijem obliku financiranja.

To, međutim, kažu iz Ministarstva, ne znači da treba podcjenjivati mogućnosti za ulaganja iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), tzv. Junckerovog fonda za Hrvatsku. S obzirom da su područja ulaganja prilično široko definirana, Hrvatska se treba sama opredijeliti za investicije koje želi kandidirati u EFSU, dodaju.

"Trenutno se razmatraju projekti i investicije koje ne mogu zatvoriti financijsku konstrukciju koristeći EU fondove i druge dostupne izvore, a to su projekti iz energetskog sektora i digitalne infrastrukture. Segment zdravstvenog turizma koji u Hrvatskoj predstavlja potentnu nišu a koja još uvijek nije dovoljno iskorištena, međutim za koju postoje relativno povoljni preduvjeti, također je u razmatranju", navode iz ministarstva.
Trenutno se na projektnoj listi nalazi 20-ak projekata iz različitih sektora što javnih, što privatnih. Za neke su već u tijeku razgovori s HBOR-om, glavnom kontakt točkom za Plan ulaganja za Europu u Hrvatskoj te s EIB-om.

"Za očekivati je da će Hrvatska ostvariti nekoliko većih infrastrukturnih investicija pomoću EFSU-a, ali i da će znatno profitirati sektor malog i srednjeg poduzetništva te srednje kapitalizirane tvrtke preko financijskih instrumenata i shema koje će se uz podršku EIB-a i EFSU-a  realizirati putem HBOR-a, primjerice shema za podjelu rizika za srednje kapitalizirana poduzeća i druge prioritete", kažu iz ministarstva.

Dodaju i kako projektna lista nije zatvorenog niti konačnog tipa i konstantno se prilagođava.