Hrvatska je po konkurentnosti zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija, pokazuju najnoviji rezultati Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014. koje je danas objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, a prenosi hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti između razvijenih zemalja, upozoravaju iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK), koje je partner-institut IMD-a.

Ocjena konkurentnosti Hrvatske za 2014. pala je na razinu od samo 38,9 posto u odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, dok je prošle godine iznosila 44,1 posto. Od uvrštenja Hrvatske na tu ljestvicu, od 2006. godine., najviša je razina njene konkurentnosti bila 2011. godine kada je iznosila 49,4 posto.

Na ljestvici konkurentnosti SAD je zadržao prvu poziciju, a slijede redom Švicarska, Singapur, Hong Kong, Švedska, Njemačka itd.

"Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD, napominju iz NVK-a, pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svijetlu neujednačenog izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize.

Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost, to su gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te pet indeksa za svako područje.

Iz NVK-a napominju kako je pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti.

Razvidno je kako se ocjena konkurentnosti Hrvatske u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, odnosno Hrvatska zaostaje za najkonkurentnijim zemljama svijeta. Dok je u 2011. godini ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49,4 posto u odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. godini pala na razinu od samo 38,9 posto.

Ocjene konkurentnosti Hrvatske do 2013. godine kretale su se sličnom dinamikom kao i za usporedne zemlje, ali je u 2014. zaostatak znatno povećan, uz iznimku Slovenije, koja ima gotovo identičnu dinamiku tog pokazatelja, ali ipak na razini višoj za oko 8 postotnih bodova.

Uzroci znatnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti koncentrirani su na indekse javnih financija (gubitak 12 pozicija), cijena (-5) i znanstvene infrastrukture (-3). Na razini indikatora najveće pogoršanje zabilježeno je zbog znatnog povećanja proračunskog deficita, državnih subvencija i kamatnih stopa, smanjenih stranih ulaganja, ali i pada broja patentnih prijava.

Indeksi koji su ublažili ukupno pogoršanje ocjene Hrvatske su međunarodna trgovina (poboljšanje 6 pozicija) i društveno okruženje (+4). Posljedica je to pozitivne bilance tekućih plaćanja s inozemstvom, povećanja deviznih rezervi, poboljšanja tehnološke složenosti izvoza, kao i poboljšanja anketnih ocjena u vezi carinske procedure, odnosa radnika i poslodavaca, kao i svjesnosti o nužnosti društvenih reformi.

Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori izdvojeni su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni sposobnost Vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovito pravno i ukupno poslovno okruženje.

Od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela).

Međutim, u posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela koja drži posljednju poziciju. upozoravaju iz NVK-a.

Na ljestvici konkurentnosti SAD je zadržao prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama.

U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo te fiskalnu disciplinu.

Od zemalja novih članica EU, Rumunjska (47.) je ostvarila najveći rast od čak osam pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend, dok su Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.