Premijer Zoran Milanović najavio je da će Hrvatska 1. srpnja iduće godine i formalno aplicirati za članstvo u scehengenskoj zoni i time hrvatskim građanima omogućiti da se unutar nje kreću slobodno i gotovo bez ikakvog nadzora.

Prije godinu dana najavio sam da je jedan o važnijih ciljeva naše vlade da u najkraćem mogućem roku od pristupanja Europskoj uniji, a to je rok od dvije godine, Hrvatska bude u stanju formalno aplicirati za članstvo u schengenskoj zoni, a to znači 1. srpnja 2015. godine, i izravno se podvrgnuti evaluaciji, odnosno provjeri EU-a jesmo li za to spremni ili ne", rekao je premijer na konferenciji za novinare nakon sastanka Odbora za koordinaciju i nadzor scehngenskog instrumenta.

Naglasio je uvjerenost da je Hrvatska za to spremna i da će time dokazati da je uređena država koja je u najkraćem mogućem realnom roku ispunila sve kriterije i ispravno i namjenski potrošila sredstva iz fonda za primjenu Schengena. Riječ je o nizu vrlo ozbiljnih tehničkih, ne političkih kriterija, naglašava Milanović dodajući da će osobno nadzirati taj proces.

Očekuje da će EU ocjenu donijeti unutar pola godine od apliciranja, kao što je to bio slučaj s Mađarskom nakon što je ušla u EU.

Schengenski prostor čini 26 država. To su 22 članice EU-a (sve osim Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske, koje još nisu ispunile uvjete, te Irske i Velike Britanije, koje to ne žele) i zemlje EFTA-e Island, Lihtenštajn, i Norveška te Švicarska.

Novinare je zanimalo hoće li Milanović osobno nadzirati i druge procese i projekte koje smatra strateški važnima i nije li to neka vrsta uvoda u kancelarski model vladanja.

Premijer je otklonio takvu mogućnost poručivši da Hrvatska nema kancelarski sustav vlasti, ali da je njegov posao i politička dužnost nadziranje procesa prilagodbe za schengensku zonu. Napominje da je Hrvatska parlamentarna demokracija u kojoj je uloga predsjednika vlade važna, ali nešto drukčija od uloge kancelara, primjerice u Njemačkoj.