Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2016. godini iznosio je 1,68 milijardi eura ili 3,7 posto BDP-a, nakon 5,5 posto BDP-a u 2015. godini.

"To je smanjenje isključivo posljedica baznog učinka konverzije kredita u švicarskim francima (ocijenjenog na približno 2 posto BDP-a), koji je u 2015. utjecao na pogoršanje poslovnih rezultata poslovnih banaka u stranom vlasništvu i time pridonio snažnom rastu viška na tekućem računu", ističu analitičari središnje banke u komentaru platne bilance i međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje prošle godine.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a navode kako je najveći pozitivan doprinos ostvarenju viška na tekućem računu platne bilance u 2016. godini, "očekivano došao s računa usluga čiji se suficitarni saldo povećao za 687 milijuna eura (8,5 posto)". Suficit na računu usluga prošle je godine iznosio 8,76 milijardi eura, dok je 2015. iznosio 8,07 milijardi eura.

To je, kako navode iz RBA, prvenstveno posljedica odličnih rezultata u turizmu koji su polučili nominalno rekordne priljeve koji su premašili 8,6 milijardi eura (godišnji rast od 8,5 posto).

Pozitivan doprinos došao je i s podračuna sekundarnog dohotka koji je u prošloj godini zabilježio višak od 1,3 milijarde eura (godišnji rast od 1,8 posto).

"S druge strane, najveći negativni učinak na saldo tekućeg računa došao je s računa primarnog dohotka gdje je zabilježeno značajno produbljenje manjka do 1,6 milijardi eura (godišnje pogoršanje za čak 460 posto prvenstveno je posljedica snažnog povećanja rashoda od izravnih ulaganja tj. veće dobiti domaćih poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata)", naglašavaju analitičari RBA.

Očekivano, pogoršanje je zabilježeno na računu roba s manjkom od gotovo 7,33 milijarde eura, što je oko 350 milijuna eura ili 5 posto veći deficit nego 2015. godine. Na to je utjecao nešto snažniji godišnji rast uvoza od izvoza roba - uvoz je porastao za 4 posto, na 17,85 milijardi eura, dok je izvoz roba porastao za 3,3 posto, na 10,53 milijarde eura.

"No bez obzira na deficitarni saldo na računu roba, očekujemo da će i 2017. godina također završiti s pozitivnim iznosom na tekućem računu u bilanci plaćanja, a osim novih rekordnih ostvarenja očekivanih u turizmu, podrška bi mogla doći i od sve uspješnije apsorpcije EU fondova", procjenjuju analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.

Usklađivanje statistike platne bilance sa standardima EU-a

Središnja je banka uz objavu podataka za četvrto tromjesečje te za cijelu prošlu godinu izvijestila da je, uz uobičajenu praksu revizije podataka na temelju naknadno dostupnih informacija, nastavljeno usklađivanja statistike platne bilance sa standardima EU-a, u skladu s čime su revidirani i podatci za posljednje tri godini odnosno za sva tromjesečja 2014., 2015. i 2016. godine.

HNB je odlučio za potrebe statistike platne bilance RH isključiti iz robnog uvoza i izvoza transakcije pri kojima nije došlo do promjene vlasništva između rezidenta i nerezidenta, a koje su uključene u statistiku robne razmjene DZS-a, te uključiti u uvoz i izvoz transakcije između rezidenata i nerezidenata obavljene na teritoriju RH, pri kojima roba nije prešla državnu granicu, objašnjavaju iz HNB-a.

Drugim riječima, napominju analitičari RBA, statistika platne bilance trebala bi prikazivati isključivo robne transakcije kod kojih je došlo do promjene vlasništva nad robom između rezidenata RH i nerezidenata, neovisno o tome je li pritom roba prešla državnu granicu ili nije.

Prema tako prilagođenim podacima, u posljednjem tromjesečju 2016. zabilježen je uobičajeni deficit na tekućem računu u platnoj bilanci na razini od 697 milijuna eura. Na tekućem i kapitalnom računu ostvareni je manjak u iznosu od 501 milijun eura, što je za 179 milijuna eura ili 55,6 posto veći deficit nego u četvrtom tromjesečju 2015. godine.

"Povećanju manjka najviše je pridonijelo pogoršanje salda na računu primarnog dohotka (za 200 milijuna eura), što se uglavnom odnosi na veće rashode od izravnih ulaganja (tj. veću dobit domaćih poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata). Bolji poslovni rezultati vidljivi su u velikom broju djelatnosti, najviše u financijskoj djelatnosti, proizvodnji nafte i naftnih derivata te farmaceutskoj industriji. Istodobno su poboljšani i poslovni rezultati rezidenata po osnovi njihovih ulaganja u inozemstvo", tumače analitičari HNB-a.

Vrlo blago na godišnjoj se razini povećao manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, za 22 milijuna eura, na 1,56 milijardi eura u zadnjem kvartalu prošle godine. Pritom je robni izvoz rastao brže od robnog uvoza, izvoz za 7,1 posto, na 2,93 milijarde eura, a uvoz za 5,1 posto, na 4,49 milijardi eura.

Višak u međunarodnoj razmjeni usluga se povećao za 44,1 milijun eura, na 724,5 milijuna eura. Pritom su se, kako navode iz HNB-a, "snažnim rastom istaknuli neto prihodi od telekomunikacijskih, računalnih i informacijskih usluga, dok su se neto prihodi od turizma neznatno smanjili zbog razmjerno snažnog rasta turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu".

Nepovoljno je na saldo tekućeg računa djelovalo blago smanjenje viška na računu sekundarnog dohotka zbog nešto većih uplata u proračun EU-a. S druge strane, korištenje sredstava iz fondova EU-a tekuće i kapitalne prirode tek se neznatno povećalo, napominju iz HNB-a.