Hrvatska kućanstva najbogatija su u regiji, financijsko bogatstvo rast će nam stopom od 12 posto godišnje te ćemo i ostati najbogatiji. Financijska imovina Hrvata znatno se povećala jer su otkrili tržište kapitala te sve više ulažu u dionice i investicijske fondove.
Pokazalo je to istraživanje financijskog ponašanja kućanstava u srednjoj i istočnoj Europi koje je UniCredit grupa predstavila na konferenciji Europske banke za obnovu i razvoj u Tatarstanu. Akumulacija financijskog bogatstva prošle se godine znatno ubrzala zahvaljujući snažnom povećanju alternativnih oblika štednje, potaknutih rastućim prinosima na tržištu dionica. Unatoč sve većem zaduženju, neto bogatstvo znatno se povećalo i dostiglo 46 posto BDP-a. U pozadini prelaska građana prema sofisticiranijim financijskim instrumentima stoje tržišta kapitala u brzom razvoju te traženje viših prinosa, navodi se u analizi.
Nakon bilježenja izvanredno brzog rasta 2005. godine, akumulacija financijskog bogatstva nastavila se još snažnije prošle godine (porast od 24,9 posto). U okolnostima stalnog solidnog gospodarskog rasta očekuje se da će financijska imovina i obveze kućanstava pokazivati slične trendove kao i proteklih godina, ali uz znatno sporiju stopu rasta.
Ove godine će, prema očekivanjima, financijska imovina kućanstava porasti 14,6 posto, a zatim pasti na 12,8 posto odnosno 9,6 posto tijekom sljedeće dvije godine.
Izuzevši jednokratno povećanje imovine kućanstava zbog izdvajanja za Fond za otplatu duga umirovljenicima, najviši rast prošle godine zabilježen je u ulaganjima u otvorene investicijske fondove (do 122,8 posto) i dionice uvrštene na tržište kapitala (73,9 posto). Takvu impresivnu ekspanziju pokretali su prije svega vrlo visoki prinosi te se ona ne može objasniti samo niskom osnovicom u odnosu na ranije godine. Nadalje, javna ponuda dionica Ine privukla je mnoge nove pojedinačne ulagače (više od 43.000) na tržište kapitala. Brzorastući prinosi na tržištu dionica rezultirali su povećanjem ulaganja pojedinaca u otvorene fondove (posebno u dioničke i mješovite otvorene fondove).
Međutim, gledano na apsolutnoj razini, prošle je godine najviši porast ipak zabilježen kod bankovnih depozita. Tako oni i nadalje imaju najveći udjel u imovini kućanstava (55,4 posto). Njihov je porast bio mnogo brži nego što se očekivalo (tj. 12,5 posto), što se donekle može pripisati umjereno uspješnoj turističkoj sezoni te brzom rastu pozajmljivanja kućanstava.
Tijekom sljedećih godina može se i nadalje očekivati rast imovine kućanstava povezan s razvojem domaćih tržišta kapitala budući da ulagači pokazuju postupno sve veću sklonost prema rizičnijim i istodobno unosnijim oblicima ulaganja, predviđaju iz UniCredita.