U uvjetima produžene recesije, tvrtke i građani se razdužuju, a kredite trebaju jedino država i njezina poduzeća pa je pitanje kakav se uspjeh može očekivati od HNB-ova poteza? Stručnjaci upozoravaju da nije riješen glavni problem - rizik, piše Poslovni dnevnik.

'Bolje tvrtke ne investiraju jer potrošnja pada, a one u problemima fokusirane su na domaće tržište na kojem nema znakova oporavka te će od novca profitirati državne tvrtke', kaže jedan sugovornik.

Zdeslav Šantić iz Splitske banke smatra da 'ne treba očekivati značajne promjene trendova, no mjere bi trebale biti blago pozitivne za kreditnu aktivnost prema tvrtkama'.

Nema li skriven as u rukavu, potez HNB-a prije bi se mogao protumačiti kao smanjenje regulatornih troškova, što bi demotiviralo banke da se razdužuju uz bonus efekt ublažavanja nepoželjnih pritisaka na slabljenje kune.