Guverner Željko Rohatinski potvrdio je danas za Jutarnji list mogući rast kamata na svjetskom tržištu i u Hrvatskoj pod utjecajem porasta kamata Europske centralne banke i mogućeg novog zaoštravanja monetarnih mjera.

Podsjetimo da su bankari najavili i sa sadašnjim mjerama centralne banke prošlog tjedna na financijskoj konferenciji u Opatiji mogući rast kamata najkasnije na jesen, a stručnjaci su odmah izračunali da bi on mogao prosječno iznositi oko tri posto.

Po sadašnjim procjenama, rast kamata za građane bio bi minimalan, a iznosio bi najviše do jedan posto, dok bi najveći udar povećanja mogli osjetili jedino gospodarstvenici. To znači da bi primjerice na ratu kredita od 2000 kuna, povećanje rate za građane moglo iznositi oko 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje.

Građani su, ističu stručnjaci, bankarima i tako najisplativiji korisnici kredita zbog visokih kamatnih marži i naknada te niskog postotka neplatiša. Moguće je stoga da oni neće niti osjetiti nikakav porast kamata. Bankari bi jedino mogli nametnuti veću jednokratnu naknadu za korisnike novih kredita, što su i do sada koristili kao tiho povećanje cijena kredita.

Inače, prema posljednjim podacima Hrvatske udruge banaka, prosječna kamata na tržištu za nenamjenske kredite građana iznosi 9,9 posto uz naknadu za kredite od oko 2,5 posto. Istodobno, prosječna kamata na stambene kredite iznosi također vrlo visokih 7,5 posto uz jednokratnu naknadu koja se također kreće oko dva posto.

Ako banke zaustave svoju agresivnu ponudu plasmana, koje loše utječu na inflaciju, tečaj i platnu bilancu, one će moći izbjeći skupo zaduživanje u inozemstvu, poručio je danas guverner bankarima. HNB je spreman, naglasio je, omogućiti im zauzvrat izvore plasmana u zemlji. Spremni su, kaže, i dalje nastaviti smanjivati stopu obvezne rezerve koja sada iznosi oko 17 posto na razinu ispod 10 posto, sve do ulaska Hrvatske u EU.

- HNB i guverner žele i čine sve da mi povisimo kamate. To je jedini način da se utječe na potražnju za kreditima. Ne mogu banke smanjiti svoju navodno agresivnu ponudu kredita kad je ona odgovor na potražnju za njima. Posao je banaka da plasiraju novac, a svaki dogovor bio bi u tržišnoj ekonomiji protuzakonit i neprihvatljiv - naglasio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Što se tiče selektivnih mjera koje su bankari ponudili prošlog tjedna kao “spasonosno rješenje u interesu svih”, guverner je naglasio da su one i zakonski i tehnički neizvedive. Prema njegovim riječima, obvezna rezerva banaka računa se na pasivu i žalosno je da to sudionici i u Opatiji ne znaju. Nemoguće je stoga, kaže, uvođenje diferencirane obveze u zavisnosti od namjene pojedinih kredita.

Bankari misle sasvim suprotno. Selektivne mjere su moguće i izvedive kroz graničnu obveznu pričuvu, tj. porez koji je HNB uveo na zaduživanje banaka u iznozemstvu, a centralna banka, vjeruje Bohaček, ima tehničke mogućnosti da prati korištenje takvih izvora kredita. izvor: www.jutarnji.hr