Nekoliko proteklih godina taj je prihod izostajao jer je HNB bilježio knjigovodstveni gubitak zbog nepovoljnih tečajnih kretanja.
Hrvatska je vrlo blizu ispunjavanja maastrichtskih kriterija čije je ispunjavanje nužno za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno prihvaćanje eura, istaknuli su Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, i Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija u raspravi o temi "Integracija prema Monetarnoj uniji: dolazak eura". Jedan od važnijih kriterija je i veličina proračunskog deficita koji bi nakon ovogodišnjih 4,1 posto BDP (prema najnovijim izračunima) iduće godine trebao pasti na 2,9 posto, odnosno ispod 3 posto koliko je zadano maastrichtskim kriterijima. S ostvarenjem proračuna u ovoj godini u Ministarstvu financija čini se da su vrlo zadovoljni osobito kada je riječ o prihodima.
Ugodno iznenađenje za proračun predstavlja i prihod koji bi idućeg tjedna u državnu blagajnu trebala uplatiti Hrvatska narodna banka. Riječ je o 200 milijuna kuna od tzv. seignoragea, odnosno neto prihoda koji središnja banka ostvaruje kroz emitiranje novca. Nekoliko proteklih godina taj je prihod izostajao jer je HNB bilježio knjigovodstveni gubitak zbog nepovoljnih tečajnih kretanja. Odluku o uplati u državnu blagajnu trebao bi donijeti Savjet HNB-a na sjednici idućeg tjedna. U prvom tromjesečju ove godine, prema riječima državnog tajnika Žigmana, porezni prihodi porasli su 12 posto, a prihodi od trošarina bili su oko osam posto veći, što je osobito ohrabrujuće imajući u vidu da su prošle godine rasli po vrlo skromnim stopama.
Najviše su pak porasle trošarine na automobile, čak 27 posto, što govori da je opet oživjela prodaja automobila. No Žigman ističe da se djelovanjem Financijske policije znatno poboljšala i naplata trošarina od naftnih derivata i duhanskih proizvoda. Hrvatska zadovoljava maastrichtske kriterije i po pitanju inflacije, veličine javnog duga, dugoročnih kamatnih stopa i tečajnih fluktuacija. Osim sposobnosti da zadovolji tražene kriterije, prema mišljenju Vujčića, Hrvatska ima snažne motive da prihvati euro što je prije moguće. Riječ je ponajprije o visokom stupnju eurizacije, više od 70 posto, što je daleko više od razine koju imaju nove članice EU. Visoku eurizaciju nije moguće eliminirati zbog rizika po bilanci, pa do ulaska u EMU monetarnoj politici ne preostaje drugo doli nastaviti djelovati u tim ograničavajućim uvjetima. izvor: www.poslovni.hr