OPATIJA - Prvi put nakon što su prije nekoliko tjedana počele prepirke između predsjednika i premijera o tečajnoj politici jučer je istupio guverner HNB-a Željko Rohatinski koji je rekao da “nažalost, pojedini političari i njihovi ekonomski savjetnici ponekad dubinski ne razumiju stvarna zbivanja”.

Rohatinski se neizravno referirao na pozive predsjednika Stjepana Mesića na deprecijaciju kune, podsjećajući da je tečaj osnovno sidro stabilnosti i jedini mogući način antiinflacijskog djelovanja, a njegovo znatnije slabljenje donijelo bi velike troškove ukupnoj ekonomiji.

- Blago populistima, njihovo je kraljevstvo nebesko. Mi ostali smo osuđeni ostati na zemlji - slikovito je zaključio guverner HNB.

Rohatinski je istaknuo da su zahvaljujući dosadašnjim mjerama stvorene značajne rezerve likvidnosti i da Hrvatska može izdržati mogući jednokratni vanjski šok, u slučaju pogoršanja globalne krize ili potpunog prekida dotoka novca. To znači da bi oslobađanjem tih rezervi, koje na razini bankarskog sustava iznose gotovo 90 milijardi kuna (više od trećine svih kredita banaka), barem neko vrijeme, banke mogle nesmetano nastaviti odobravati kredite.

Zasad nema naznaka da će HNB trebati te amortizere, ali guverner “ne isključuje mogućnost da se neke mjere opuste ako postoji interes svih zainteresiranih strana”. Najavio je promjenu regulative za banke kojom bi im se oslobodio dio deviza u svrhu financiranja deficita državnog proračuna.

Za te potrebe, rekao je, HNB je spreman spustiti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa sadašnjih 32 na 29 posto. Procjenjuje se da bi se na taj način oslobodilo oko 800 milijuna eura, nešto više nego što je država planirala zadužiti se u inozemstvu. U bankarskim krugovima, naime, već se neko vrijeme govori da je država odustala od planiranog zaduživanja u inozemstvu izdanjem euroobveznica od 750 milijuna eura.

Ako država preusmjeri zaduživanje na domaće tržište, izgledno je istiskivanje ostalih sektora s tržišta kapitala. U tom bi slučaju bilo dobro da i država smanji proračunski deficit, smatra Rohatinski.

Dulja kriza mogla bi otjerati kapital iz Hrvatske

Ukupne potrebe za kreditima u ovoj godini procjenjuju se na gotovo 7 milijardi eura. Upravo tu, ocjenjuje Rohatinski, prijeti najveća opasnost jer se financijska kriza u svijetu može značajnije odraziti na uvjete kreditiranja ili na povlačenje kapitala iz zemlje. HNB je spreman reagirati svim raspoloživim sredstvima. - To je dostatna garancija da sustav izdrži jedokratni eksterni udar - istaknuo je guverner