Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku nastavila su se smanjivati i u prva tri tromjesečja prošle godine iznosila su 530,5 milijuna eura, što je malo manje nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po tim su podacima izravna inozemna ulaganja u tri tromjesečja prošle godine upola manja nego li u dvije godine prije (2012. i 2011. iznosila su oko 1,1 milijardu eura), a nešto viša nego 2010. kada su iznosila 389,1 milijun eura.

Statistika središnje banke pokazuje da su vlasnička ulaganja u prva tri kvartala prošle godine iznosila 299,9 milijuna eura, zadržane zarade 154,2 milijuna eura, a kod ostalih se ulaganja bilježi iznos od 76,4 milijuna eura (obveze 94 milijuna eura, a sredstva minus 17,6 milijuna eura).

Analitičari HNB-a u zadnjem broju Biltena HNB-a navode kako je padu vlasničkih ulaganja djelomično pridonijela transakcija preuzimanja u drugom tromjesečju 2013., u kojoj su Crodux derivati preuzeli podružnicu austrijske naftne kompanije, OMV Hrvatska, ali i da je najveći učinak ipak imao malen iznos ulaganja u nove i tekuće projekte.

"Zbog smanjene dobiti domaćih poduzeća i banaka u inozemnom vlasništvu niža je i zadržana dobit. Inozemni su vlasnici oko 200 milijuna eura svojih dužničkih potraživanja pretvorili u vlasnički udio, što je više nego prošle godine, ali se unatoč tome dug nerezidentnim vlasnicima povećao (za 100 milijuna eura)", objašnjavaju analitičari HNB-a.

Ističu i kako je, kao i proteklih tromjesečja, većina ulaganja realizirana u djelatnostima prometa nekretninama, turizmu i trgovini.

Detaljnija statistika inozemnih izravnih ulaganja, koju je središnja banka objavila na svojim internet stranicama, pokazuje da su po djelatnostima stranci u prva tri tromjesečja prošle godine najviše uložili u poslovanje nekretninama, 114,1 milijun eura, a slijede vlasnička ulaganja u nekretnine sa 103,2 milijuna eura, proizvodnja hrane i pića 66 milijuna eura, ostale poslovne djelatnosti 56,5 milijun eura, trgovina na malo 51,9 milijuna eura te trgovina na veliko i posredovanje u trgovini 16,1 milijun eura, građevinarstvo 43,2 milijuna eura, djelatnost hotela i restorana 40,5 milijuna eura, itd.

I u prva tri kvartala 2013. u Hrvatsku su najviše uložile kompanije iz Austrije, 181,6 milijuna eura, a slijede Njemačka sa 66,4 milijuna eura, Luksemburg 45,1 milijun eura te Italija sa 40,9 milijuna eura.

Po podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do kraja rujna prošle godine inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku su iznosila nešto više od 27,14 milijardi eura.

Najviše su pritom stranci uložili u hrvatski bankarski sustav, više od 8,8 milijardi eura, a slijede trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama s nešto više od 2 milijarde eura, pošta i telekomunikacije te proizvodnja naftnih derivata s po oko 1,7 milijardi eura, itd.

Po zemljama prednjače ulagači iz Austrije koji su od 1993. do kraja rujna prošle godine u Hrvatsku uložili 7,3 milijarde eura, Njemačke 3,3 milijarde eura, Nizozemske 3,2 milijarde eura, Mađarske 2,4 milijade eura, Luksemburga 1,7 milijardi eura, a više od milijarde eura uložile su i tvrtke iz Francuske, Italije i Slovenije.

Hrvatske su tvrtke pak u prvih devet mjeseci prošle godine u inozemstvo uložile 123,4 milijuna eura, a ukupno su od 1993. godine uložile nešto više od 4 milijarde eura.

"U 2014. i 2015. očekuje se postupni oporavak neto priljeva inozemnih izravnih ulaganja. Neki od činitelja koji bi trebali pridonijeti rastu izravnih ulaganja u Hrvatsku jesu intenziviranje privatizacijskih projekata, pozitivan utjecaj punopravnog članstva u EU-u na percepciju Hrvatske među inozemnim ulagačima kao i poboljšanje opće investicijske klime u zemlji. S druge strane, s oporavkom domaće gospodarske aktivnosti može se očekivati i jačanje izravnih ulaganja domaćih poduzeća u inozemstvo", procjenjuju analitičari HNB-a.