Iako se ne očekuje ni rast kamata, nastavak rasta nezaposlenosti i očekivani pad plaća vjerojatno će povećati udjel loših kredita, a u HNB-u tvrde da ne postoji velika opasnost za financijsku poziciju banaka koju bi mogli ugroziti samo ekstremni šokovi.

Znatnije smanjenje kamatnih stopa u 2010. godini teško se može očekivati iako će se troškovi financiranja banaka vjerojatno smanjivati, stoji u Financijskoj stabilnosti, najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke.

Prema obrazloženju analitičara središnje banke, troškovi ispravaka vrijednosti na makroekonomske poremećaje reagiraju s određenim vremenskim odmakom, pritisak makroekonomskih kretanja na klijente banaka, a time i trošak ispravaka vrijednosti zadržat će se na visokoj razini i u 2010. godini.

Simulacije HNB-a za 2010. upućuju na mogućnost dodatnog pogoršanja ranjivosti zaduženih kućanstava, što će ovisiti o konkretnoj kombinaciji šokova. Smanjenje zaposlenosti i plaća, s otprije prisutnim rizicima promjene kamatnih stopa i deviznog tečaja, još će više narušiti sposobnost uredne otplate dugova kućanstava te povećati udjel loših kredita u ukupnim plasmanima banaka tom sektoru.

Pritom do povećanja udjela duga u ranjivim kućanstvima 1 postotni bod može dovesti pad zaposlenosti od približno 2 posto, deprecijacija tečaja kune otprilike 5 posto ili rast kamatnih stopa približno 0,5 postotnih bodova.