'Jedini komentar koji zasad imamo je da je BayernLB angažiran u konstruktivnom dijalogu s HNB-om', kaže Peter Kulmburg iz BLB-a. Teško je bilo i zamisliti da će Bayerische Landesbank (BLB) na odbijenicu guvernera Hrvatske narodne banke reći tek "OK, prodat ćemo zagrebački Hypo i Slavonsku banku". Hrvatske operacije unutar Hypo Alpe-Adria Bank International AG čine prevelik komad aktive i profita da bi ih se BLB tek tako odrekao nakon što je za većinski paket austrijske grupe izdvojio 1,7 milijardi eura. Kako je otpočetka jasno da cijeli slučaj nužno veže i elemente realne politike, politički pritisci i konotacije koji su ovih dana zaredali u medijima zapravo su očekivana kulisa, od tvrdnji o implikacijama tog slučaja na odnose s Bavarskom, Njemačkom, EU do onih o predomišljanju i uzmicanju HNB-a. A zapravo je samo nakon konačnog odbijanja zahtjeva BLB-a zbog nedostatnih jamstava u okviru stručnih procjena otvoren prostor da u novom pokušaju traženo i zadovolji. Predstavnici BLB-a prekjučer popodne su se tako na vlastito traženje i sastali s guvernerom Željkom Rohatinskim i suradnicima. U HNB-u su umjesto komentara rekli tek kako je to bio radni sastanak, o čemu ne izvještavaju javnost. Peter Kulmburg, glasnogovornik njemačke banke, na prekjučerašnji je upit Poslovnog dnevnika o tome što se od njih traži i namjeravaju li podnijeti novi zahtjev jučer odgovorio kako je "jedini komentar zasad da je BayernLB angažiran u konstruktivnom dijalogu s HNB-om". Jasno je da su predstavnici BLB-a u središnjoj banci bili radi iznalaženja puta za pozitivan odgovor HNB-a u novom postupku traženja suglasnosti. Kako saznajemo, pritom su od HNB-a dobili 'uzmi ili ostavi' zahtjeve koji impliciraju znatan dodatni financijski angažman. Stvari se zapravo svode na osiguranja koja su se više-manje očekivala već u prvom zahtjevu za suglasnost, odnosno koja bi morao sadržavati novi zahtjev BayernLB-a da bi na kraju ishodio odobrenje za indirektni povratak na hrvatsko bankarsko tržište. S obzirom na repove napuštanja Riječke banke u jeku krize 2002., neobičnije od tog sastanka je zapravo to što se BLB već u prvom pokušaju nije potrudio s regulatorom sagledati svoje pozicije, odnosno stavove monetarne vlasti glede jamstava vezanih uz nove biznis planove BLB-a u Hrvatskoj. BLB jest velika europska banka (380 milijardi eura aktive), no bila je za hrvatske pojmove veoma velika i kad je prije pet godina centralna banka morala u općoj mobilizaciji posegnuti praktički u devizne rezerve da bi se spriječio stampedo štediša širih razmjera po povlačenju vlasnika banke. U tom smislu posve je razumljivo ustrajati na zahtjevima za eliminiranje hipotetske mogućnosti sličnih problema u budućnosti. To, konačno, ne bi trebao biti samo interes regulatora već je na dulji rok i razuman pristup vlasnika. Je li se BayernLB-ov prvotni previd poruka HNB-a vezanih uz jamstva dogodio zbog viška samouvjerenosti, manjka senzibiliteta za percepciju prošlih postupaka na hrvatskom tržištu ili možda zbog žurbe i zaokupljenosti austrijskom operacijom, danas je manje važno. Može se tek primijetiti da objavi zaključenja posla u Austriji nisu prethodile uobičajene i gotovo neizbježne medijske glasine o snimanjima, pregovorima ili konkurentima (čak se i Erste banka s tim u vezi oglasila kad je već bilo kasno), a isto vrijedi i za dubinske preglede glavnih regionalnih sastavnica grupe HAA. Iako ni u BLB-u ni u HNB-u zasad ne izlaze s konkretnim elementima na kojima bi se trebao graditi prolaz u novom postupku ishođenja suglasnosti, već je iz obrazloženja prošlotjedne odbijenice bilo jasno da to nisu deklarativna obećanja, već opipljivi osigurači za dugoročnu stabilnost. Na tom tragu mogle bi biti indikativne dvije prošlotjedne objave iz Hypovih hrvatskih banaka: o dokapitalizaciji zagrebačke Hypo banke (za 150 milijuna eura) i osječke Slavonske banke (za 30 milijuna). "Hypo je u Hrvatskoj u proteklom desetljeću u svojim plasmanima uvelike igrao na špekulaciju na porast vrijednosti nekretnina. To je napravio pravovremeno i uspješno, a je li na vrijeme i prikočio, to ne znam", kaže jedan visokopozicionirani bankar. U svakom slučaju, s obzirom na razmjere materijalnih ulaganja i znatnu izloženost kroz projektna financiranja s kolateralima u nekretninama, kapitalno jačanje ovdašnje banke ne bi bilo zgorega. Jesu li takva tumačenja bankara i na tragu HNB-ovih zahtjeva, kao i to jesu li BLB-u prihvatljivi, pokazat će se veoma brzo. Tada će se pokazati i koliko je mogući drukčiji ishod sage o BLB-u stvar promjene platforme povratka u Hrvatsku, a koliko snage političkih pritisaka. To vrijedi i za već zaredale kombinatorike o tome tko bi bili potencijalni kandidati u pričuvi za HAAB i Slavonsku banku. "Čeka nas još dosta priče i u ovoj fazi sve osim promatračke uloge bilo bi razbacivanje energije", kaže jedan od nominiranih "kandidata".