Viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić izjavio je danas kako bi pri definiranju parametra za određivanje kamatnih stopa banke trebale koristiti nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) kao najmanje loše rješenje, jer euribor i libor ne odražavaju stvaran trošak domaćeg financiranja.

Korištenje euribora i libora za HNB predstavlja kockanje, jer time banke na sebe i na dužnike preuzimaju neprimjereni kamatni rizik, pa središnja banka može od banaka tražiti dodatne kapitalne zahtjeve, odnosno kapitalno penalizirati banke koje preuzimaju takav neprimjereni rizik, kazao je Šošić na okruglom stolu "Kako nastaju kamate", kojeg su organizirali magazin Banka i Hrvatska udruge banaka.

Novim odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kako je rekao, sam zakonodavac je uveo dodatni rizik odredivši da banke kamatne stope moraju vezati uz neku referentnu stopu, jer Hrvatska takvu stopu nema, zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i visoke euriziranosti sustava.

Prema podacima koje je pritom iznio, banke su kao referentnu stopu uglavnom odabrale upravo euribor ili libor, uz koje je vezano 34 posto kamatnih stopa stambenih kredita i 44 posto kamata potrošačkih kredita. NRS je pak korišten prilikom određivanja kamatnih stopa za 28 posto stambenih i 33 posto potrošačkih kredita.

Iako NRS nije idealan, jer i njega banke mogu namještati, kao što je to bio slučaj s namještanjem nekoliko svjetskih međubankarskih stopa, HNB ga smatra najmanje lošim rješenjem. Regulator ne može začepiti baš sve rupe, pa apelira na banke jer, ako nešto zakonom nije zabranjeno, ne znači i da je dopušteno, zaključio je Šošić.

Direktor HUB-a Zoran Bohaček također je kazao da euribor i libor nije trebalo stavljati u zakon, ali je ukazao i na činjenicu da NRS nije prava referentna stopa već samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka. Na to su prilikom donošenja zakonskog rješenja upozoravali i bankari i središnja banka, no zakonodavac se odlučio za to rješenje, rekao je Bohaček, ali je i dodao kako se i to rješenje može promijeniti.

Bohaček se osvrnuo i na najavljeno donošenje novog zakona o kamatama, istaknuvši kako trenutno kamatne stope reguliraju četiri zakona (o financijskom poslovanju, obveznim odnosima, kamatama i potrošačkom kreditiranju) i Odluka HNB-a o efektivnoj kamatnoj stopi, pa se neke odredbe čak i unutar jednog zakona pobijaju.

Donošenje novog zakona je dobra inicijativa da se sredi ta konfuzija, rekao je Bohaček, no pritom je pozvao da se zatezna kamata, kao tržišna kategorija, oslobodi zakonskog ograničavanja, osim možda u slučaju ugovora s državom.

Upozorio je i da ograničavanje kamata, prema iskustvima nekih zapadnoeuropskih zemalja, može dovesti do toga da dio potrošača, zbog više rizičnosti, više nemože dobiti kredit, ali i da primjerice s tržišta 'nestanu' neki rizičniji bankovni proizvodi, poput minusa na tekućim računima, ali i dugoročniji kreditni proizvodi.

S pripremom novog zakona o kamatama, prema riječima načelnice Sektora za financijski sustav Ministarstva financija Žane Pedić, tek se započelo, održana su prva dva sastanka radne skupine u kojoj su i predstavnici HUB-a i HNB-a, koji će i tamo moći izraziti svoje stavove.