Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u četvrtak, nakon što je Vlada uputila u saborsku proceduru prijedlog novog Zakona o HGK, izrazili su spremnost za daljnje reformske korake i nastavak pružanja podrškd poduzetnicima.

U priopćenju HGK navodi da je važeći Zakon o HGK jedan je od najstarijih propisa u nacionalnom pravnom sustavu te da s obzirom na tridesetogodišnje razdoblje primjene sigurno zahtijeva izmjene, odnosno prilagodbu suvremenom gospodarskom i društvenom trenutku.

Podsjećaju da je Hrvatska, kao i dio članica EU-a, ustrojila nacionalnu komoru po javno-pravnom modelu i tako svim članicama na načelu solidarnosti i bez obzira na njihovu tržišnu snagu osigurava pristup velikom broju usluga.

Novim prijedlogom zakona namjerava se sve članice iz prve skupine, koje čine 97 posto ukupnog broja članica Komore, osloboditi plaćanja obvezne članarine, navode.

"Posljednjih godina smo proveli značajan dio reformi unutar institucije, smanjili broj zaposlenih, digitalizirali komoru i podigli efikasnost, no svakako smo spremni za daljnje korake te u skladu s novim zakonskim okvirom dužni povećavati kvalitetu usluge Komore. Komora je spremna nastaviti davati podršku poduzetnicima, poboljšavati postojeće i razvijati nove usluge te zauzeti proaktivnu ulogu u
promjenama koje se očekuju od hrvatskih institucija i gospodarstva", navode iz HGK.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o HGK, koji propisuje primjenu modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine, pri čemu se za prvu skupinu ukida obeza plaćanja članarine.

Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija - ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.

Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali posebne usluge i proizvode HGK plaćat će po cjeniku posebnih usluga i proizvoda.

Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova određuje svake godine Skupština HGK posebnom odlukom.

Postojeći zakon o HGK na snazi je od 1991., i po njemu većina članica, njih 96,7 posto, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga - baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora. Uz to, Komora obavlja i brojne javne ovlasti prenesenih posebnim propisima.