Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorava na zastoj investicija u postrojenja za proizvodnju zelene energije, te predlaže osnivanje radne skupine i poseban zakon koji bi ubrzao investicije, kao i donošenje zakona o geotermalnoj energiji.

Ti prijedlozi dio su novoga "Position papera" komorskog udruženja. Predstavljen je u srijedu, točno godinu dana nakon prethodnoga, koji je otkrio najveće probleme investitora u postrojenja u zelenu energiju. Verzija koja je predstavljena danas na konferenciji za novinare otkriva uska grla, odnosno prepreke koje koče dinamičniji i brži proces razvoja projekata obnovljivih izvora u Hrvatskoj.

Istaknuto je, naime, kako Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi.

Ipak, navedeno je kako je zadnjih godinu dana, zahvaljujući između ostalog i zalaganju HGK-a, donesena Uredba za energetsko odobrenje kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 megavata (MW), a riješeni su i gotovo svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa.

No, mnogo toga nije riješeno.

"Zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u NPOO-u, točnije cilj od 1.500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac.

Stoga iz HGK-a i Udruženja pozivaju na konkretne mjere u što kraćem roku. Ključnim potezima pritom smatraju osnivanje međuresorne radne skupine i lexa specialis (posebnog zakona) budući da bi takav zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego da se krene usklađivati sve postojeće te donositi nove propise. Predlažu i donošenje zakona o geotermalnoj energiji.

Nepoznat iznos cijene priključenja na mrežu

U dopunjenom Position paperu stoji kako je nepremostiva prepreka razvoju OIE projekata trenutno nepoznati iznos jedinične cijene priključenja na elektroenergetsku mrežu, čime je cijeli postupak priključenja na prijenosnu mrežu praktički obustavljen.

Investitori koji su ishodili energetsko odobrenje po prijelaznim odredbama, zbog nepoznate cijene priključenja na mrežu ne mogu sklopiti ugovor o priključenju i nastaviti s daljnjim procedurama, a cijelo im vrijeme teče rok od pet godina za završetak projekta. Ujedno je blokiran i razvoj novih projekata jer je trošak priključenja osnovni parametar pri ocjenjivanju isplativosti ulaganja.

Najveće kašnjenje je, dakle, kod naknade za priključenje.

Paradoksalno je i da je zaštita okoliša pojedinačno najduža procedura u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola za projekte OIE, uzimajući u obzir činjenicu da obnovljivi izvori energije ublažavaju prijetnje okolišu. Ti postupci traju četiri do šest puta duže nego što je to zakonski propisano, upozorava se u ažuriranom dokumentu, upozorava HGK.

Predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović zabrinut je takvim stanjem te također naglašava probleme u regulativi.

"Nerijetko podzakonski akti nisu usklađeni. Primjerice, spremnike energije dio regulative definira dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi raznih javnih tijela ne predstavljaju problem", kaže Čović.

Budući da je potrebno sveobuhvatno usklađivanje propisa, HGK-ovo udruženje za obnovljive izvore kao sustavnu mjeru sugerira žurnu izradu posebnog zakona za provedbu realizacije OIE projekata.

Predsjednik radne skupine za geotermalnu energiju HGK Dragutin Domitrović ističe da je trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana 1.000 MW, dok je do sada izgrađena samo jedna elektrana priključne snage deset MW.

"Država je za geotermalne projekte programom državnih potpora ponudila kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen. Trenutni pristup, koji geotermalnu energiju tretira i unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima, stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih obnovljivih izvora. Ti projekti zaslužuju specifičan pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, kapacitet za doprinos lokalnim zajednicama te potencijal za smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji", kaže Domitrović.