ZAGREB - Hrvatske autoceste zbog besparice odustale su od gradnje dionice Lekenik - Mošćenica na autocesti Zagreb - Sisak, a na koridoru Vc, takozvanoj Slavonici, dionica od Osijeka do Belog Manastira te dalje do mađarske granice bit će građena u profilu državne ceste, a ne autoceste.

Tako je odlučeno na prošlotjednom sastanku ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića s upravom HAC-a, piše Večernji list.

Državni graditelj autocesta, nakon što je već odustao od gradnje autoceste Dubrovnik - Doli i Podravskog ipsilona, zaustavio je gradnju već započetih autocesta A5 i A11. Jedino će dovršiti autocestu do Ploča. Autocesta Zagreb - Sisak, koja se godinama gradi, planira se, doduše, dovršiti, ali samo do Lekenika. Preostalih sedamnaest kilometara čekat će neka bolja vremena. Isto tako bolja vremena pričekat će i gradnja punog profila autoceste od Osijeka do mađarske granice. U HAC-u službeno odgovaraju da razmatraju moguće varijante gradnje preostalih dionica na koridoru Vc od kojih je jedna i smanjeni profil na dijelu dionice Most Drava - Beli Manastir - granica Republike Mađarske.

- Taj bi se dio gradio u profilu državne ceste kao dio fazne gradnje buduće autoceste - navode u HAC-u. Kao glavni razlog odustajanja od punog profila navode nemogućnost osiguranja potrebnog novca za gradnju, a i prometa na toj dionici nema dovoljno za puni profil.

Prema HAC-ovoj računici gradnja dionice Beli Manastir - Osijek u profilu državne ceste stajala bi 615,7 milijuna kuna, a puni profil na tome dijelu 1,02 milijardi kuna. Gradnja dionice Beli Manastir - Granica Republike Mađarske u profilu državne ceste stajala bi 154 milijuna kuna, a puni profil 340 milijuna kuna. No Hrvatske autoceste imaju problema i s ugovorenom gradnjom mosta Drava gradnja kojeg stoji 949 milijuna kuna jer je izvođač radova zatražio produljenje roka izgradnje koji je bio do siječnja 2014. godine.

Kad je riječ o dionici od Lekenika do Siska u HAC-u kažu kako nisu odustali od njezine gradnje, ali da ona ovisi o mogućnosti osiguranja potrebnog novca. No ugovor za tu dionicu, potpisan je još 2009. godine, prije lokalnih izbora, i vrijedan otprilike 565 milijuna kuna vjerojatno će biti raskinut. U Hrvatskim autocestama službeno odgovaraju da će status tih ugovora biti razmatran nakon usvajanja programsko-planske dokumentacije za razdoblje od 2013. do 2016. godine. HAC trenutačno ima otprilike 27 milijardi kuna dugoročnih kreditnih obveza koje je nakupio od 2001. godine kad je počeo graditi autoceste. Dio tog duga država planira otplatiti monetizacijom, odnosno davanjem autocesta u koncesiju, a dio će morati pretvoriti u javni dug.