Na ukupne godišnje kamate koje isplate banke, od oko 5 milijardi kuna, država bi bez ikakva problema, bez ikakvog referenduma, mogla ubrati oko milijardu kuna poreza na kamate, otkriva HRT

Svoje mišljenje o ovoj temi dao je i novi guverner HNB-a koji takav potez načelno odobrava.

Oporezivanje kamate logična je stvar, kazao je za HRT guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić napomenuvši ipak da to nije posao HNB-a.

Guverner je dodao kako bi to trebalo napraviti u sklopu opće porezne reforme gdje bi se jednako oporezivali svi dohoci od kapitala, a pri čemu bi trebalo voditi računa da ne dođe do mobilnosti depozita iz banaka ili pada pasivnih kamatnih stopa, koje su trenutno poprilično vioke.

Štednja građana trenutno je teška oko 130 milijardi kuna, a prema podacima GfK od početka godine, štedi oko 600.000 građana.

Banke su generalno zbog dodatnog poskupljenja stranih izvora novca još više u 2012. okrenule građanima i ponudile u prosjeku veće kamate do 0,5% nego u 2011. Kod manjih je banaka trend povećanja pasivnih kamata je izraženiji, jer su njima alternativni strani izvori još skuplji i nedostupniji.

Što se poreza na kamate tiče, on iz perspektive štediša ne može biti dobra odluka, no za državu predstavlja dodatan plus u proračunu, komentira pak za Business.hr bankarski analitičar Vjeko Peretić.

On smatra da je ovo pitanje prije svega političke naravi, pa tako svaka zemlja odlučuje o svojoj fiskalnoj politici, odnosno na koji će način puniti svoj budžet, preuzimajući pri tome odgovornost za sve efekte odabranih strategija.


Argument da se veliki dio štednje odnosi tek na manji broj ljudi je klimav, jer neovisno o broju ti ljudi predstavljaju određeni financijski potencijal. Kao i u slučaju s porezom na nekretnine, svijest o Hrvatskoj kao jednoj od porezno najopterećenijih država se na ovaj način još više potencira, smatra Peretić.