Stambene štedionice za 2005. godinu traže 215,89 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava ili 143 mil. kn manje nego za godinu ranije.
Stambene štedionice su kao segment financijskog poslovanja prvo ovogodišnje polugodište završile u gubitku od gotovo 73 mil. kuna. To su podaci Hrvatske narodne banke, no same štedionice nerado govore o rezultatima poslovanja u što smo se uvjerili pripremajući analizu za listopadsko izdanje mjesečnika Banka.
Za 2005. godinu, prema vlastitim podacima koje su proslijedile za spomenutu analizu, štedionice traže 215,89 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava ili 143 mil. kn manje nego za godinu ranije. S te je strane, izgleda, svrha zakonskih izmjena koje su uključile snižavanje stope DPS-a sa 25% na 15% (tj. sa maksimalnih 1.250 kn na 750 kn godišnje) ispunjena. Treba samo imati na umu činjenicu da su poticaji sniženi prije nešto što je stambena štednja zaživjela kao proizvod koji bi trebao poticati, primjerice, obiteljsku štednju. Znači li sve to zapravo značajan pad zanimanja građana za projekt stambene štednje općenito?
Podatak koji bi tu pomogao jest onaj o broju štediša za koji su pojedine štedionice tražile poticajna sredstva, ali tu informaciju, nažalost, nisu dostavile sve stambene štedionice, pa je mjesečnik Banka odlučio čekati i objaviti kad podaci budu kompletni.
Podatke o broju ugovora, odobrenim kreditima, stanju štednih depozita… nije problem dobiti (izuzev HPB stambene štedionice koja o sebi još ne želi govoriti u brojkama), no stambenim štedionicama ostaje još puno raditi na transparentnosti.
izvor: www.bankamagazine.hr