Ruska obustava izvoza prirodnog plina stajala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini ove godine, pokazuju podaci koje je u utorak predstavilo industrijsko udruženje vbw.

Ruski Gazprom smanjio je isporuku plina u Njemačku plinovodom Sjeverni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont.

Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u opskrbi, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.

Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada također planira uvesti više ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi manje ovisila o plinu iz cjevovoda.

U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat sata plina, a trećinu je iskoristila industrija.

Na plin se grije polovina od ukupno 41 milijun kućanstava i vlada do početka sezone grijanja u listopadu želi napuniti podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i pol mjeseca potrošnje, do razine od 80 posto. Trenutno su puna 60,3 posto.

Bavarska industrijska udruga vbw naručila je istraživanje kako bi utvrdila što bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveće europsko gospodarstvo.

Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, kemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.

Kada se u računicu uključe i indirektne posljedice, primjerice u nabavnim lancima, procijenjeni gubitak u stvaranju vrijednosti mogao bi iznositi 193 milijarde eura u šestomjesečnom razdoblju, utvrdili su autori istraživanja.

"Nagli prekid uvoza ruskog plina značajno bi utjecao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posljedice bi utjecale na oko 5,6 milijuna radnih mjesta", rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brossardt.