Grčka vlada je jučer i danas izašla s novim, opsežnim mjerama rezanja državnog budžeta, kojim bi trebala smanjiti deficit za 4,8 milijardi eura. Štedjet će se na svemu - plaćama u državnom sektoru, božnićnicama. Povećat će se pristojbe na naftu i cigarete, a porez na promet porast će dva posto.

Paket štednje koji je vlada predstavila jučer uskoro će testirati europsko financijsko tržište. Kredibilitet Papandreovoj vladi neće dati izjave nego uspješno plasiranje 10 - godišnjih državnih obveznica. Ako uspiju povoljno plasirati obveznice - bez plaćanja velike premije, rastu im šanse da će skupiti željenih 54 milijarde eura za pokrivanje ove godine.

Merkel - “Papandreou dolazi zbog dobrih odnosa”

Ipak, Grčka i dalje očekuje pomoć od EU, prije svih Njemačke. Koliko god je u suprotno pokušala uvjeriti novinare kancelarka Merkel izjavom da grčki premijer u sutrašnji posjet Berlinu dolazi zbog „učvrščivanja dobrih odnosa između Njemačke i Grčke.” Papandreou sigurno neće ostati samo na „razgovorima ugodnim” dok mu u zemlji prosvjednici rade opsadno stanje.

Ukoliko ne dobiju pomoć iz eurozone, MMF je sljedeći logičan potez. Ipak za pretpostaviti je da je to zadnja opcija - na kraju krajeva svatko želi biti gazda u svojoj kući.

Grčka škola

Ovu opciju ne treba zanemariti - Grčka je mala zemlja i njenu ekonomiju bi europski „teškaši” relativno lako osovili na noge. Ipak, Grčka se čini pokaznim primjerom za sve zemlje s fiskalnim problemima - čelnici EU očito ne žele postati taoci (niti pojas za spašavanje) neodgovornim politikama pojedinih nacija.

12,7 % Grčkog deficita naspram propisanih 3% na razini EU šalje negativnu poruku svijetu i dovodi u pitanje opstojnost eura kao valute, a time i same eurozone. A to je nešto što velike članice EU sigurno neće dopustiti.

- Učinili smo sve što je bilo u našoj moći. Sada očekujemo pomoć EU, - izjavio je jučer Papandreou. Na potezu su zemlje eurozone.