Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je u srijedu kako je prijedlog zakonskog rješenja, prema kojem će se dužnici u švicarskim francima izjednačiti s dužnicima u eurima, sutra biti na sjednici Vlade, a idući tjedan u Saboru, te da se radi o boljem rješenju za građane od crnogorskog.

Grčić smatra da se radi o najboljem mogućem rješenju za građane zadužene u francima, jer će se ti krediti potpuno izjednačiti sa eurskim kreditima.

"Značajno je da se obračunava sva razlika koja je eventualno više uplaćena u prethodnom razdoblju. Ona će biti priznata u smislu smanjenja rata koje će se plaćati od trenutka konverzije u euro, pa do roka u kojem će ta razlika biti pokrivena", istaknuo je Grčić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Dodao je kako te rate zaista mogu biti i do 50 posto manje, kako se špekuliralo u medijima, ali samo u roku u kojem će se preplaćene tisuće eura vratiti građanima. Naveo je kako se radi o 52.000 do 53.000 građana zaduženim u švicarcima.

Već od 1. listopada banke bi trebale početi raditi izračune za sve zadužene u švicarcima i u roku od 45 dana sve te izračune poslati prema dužnicima koji bi potom trebali vidjeti što će se događati sa njihovim kreditima, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Grčić je isto tako kazao kako je apsurdno da građani zaduženi u ′švicarcima′ nakon sedam, osam ili devet godina otplaćuju kredit, a da im je nakon toga glavnica, zbog tečaja franka, puno veća nego kada su počeli otplaćivati kredit.

Za razliku od franka, euro je, tvrdi Grčić, valuta na koju Hrvatska na određeni način može utjecati.

Glavnica zaduženih u francima otpisat će se odjednom kako bi se od 1. listopada u potpunosti izjednačila pozicija zaduženih u francima s onima zaduženim u eurima. Isto tako, cijeli teret te konverzije, prema riječima Grčića, platit će banke. Pritom je istaknuo kako oporba očito ima senzibilitet prema bankama jer se, recimo, zalaže za crnogorski model po kojem je trošak konverzije podijeljen na tri strane: na banke, dužnike i državu.

Iako bi konverzija iz švicarca u eure mogla stajati od 5,5 do 6,5 milijardi kuna, a po nekim bankarskim izvorima i 8 milijardi kuna, Grčić ne očekuju tužbe banaka.

"Ministarstvo pravosuđa je dobro razmotrilo sve scenarije i dalo svoje mišljenje o tome je li potencijalne tužbe banaka mogu uroditi plodom za njih" rekao je Grčić, dodavši kako državi nije bio cilj dovesti banke u nesigurnost "jer nam banke trebaju".

Banke će, naveo je, imati određene gubitke u iduću godinu, dvije, a ti će im se gubici porezno priznati, pa će oni u tom razdoblju platiti značajno manje iznose poreza na dobit.

Grčić je u emisiji istaknuo i kako troškovi zakona temeljem kojega će se siromašnim obiteljima pomoći sa po 200 kuna mjesečno za plaćanje računa za energiju neće ići na račun proračuna, odnosno poreznih obveznika. Kazao je, naime, kako je sa operaterima poput HEP-a i ostalima dogovoren model kompenzacije, pa se taj trošak neće podmirivati iz proračuna.

Ako SDP-ova koalicija na predstojećim parlamentarnim izborima dobije još jedan mandat, Grčić najavljuje da će se na sličan način, već od početka iduće godine, pomoći i drugim siromašnim slojevima društva, prije svega umirovljenicima s niskim mirovinama.

Istaknuo je pritom kako je prvih osam mjeseci ove godine zabilježen primarni suficit u proračuna, što se nije dogodilo još od 2006. godine.

"Prihodi su nam u tom razdoblju bili tri milijarde kuna veći nego što se planiralo, a od toga samo na osnovu PDV-a 2,1 milijardu kuna, no rastu i prihodi od poreza na dobit, dohodak, trošarina... Trenutno smo jako likvidni", naglasio je Grčić, najavivši rebalans proračuna do kraja ovog mjeseca.

Dodao je kako će zbog toga deficit proračuna biti manji nego što se planiralo, pa bi mogao iznositi 15 do 16 milijardi kuna.

"Mandat ćemo završiti s deset milijardi kuna manjim deficitom nego što je to bilo u mandatu prethodne vlade", zaključio je Grčić.