Hrvatska je prošlog tjedna izdala obveznicu, odnosno zadužila se po najpovoljnijim uvjetima unazad dvadesetak godina, a ulagače je pritom najviše zanimalo zašto zemlja ni nakon pet godina nije izašla iz recesije te kakva su uporišta za oporavak i rast gospodarstva ubuduće, kazao je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Hrvatska je, naime, krajem prošlog tjedna izdala 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice na europskim financijskim tržištima, s rokom dospijeća za 8 godina, uz prinos nešto malo iznad 4 posto.

Na konferenciji "Ulagači, motor rasta gospodarstva" u organizaciji Večernjeg lista, govoreći o prošlotjednom roadshowu na kojem je to izdanje predstavljeno u tri europske metropole, Grčić je istaknuo da je tako nizak prinos rezultat vrlo visokog interesa ulagača, s obzirom da je ponuda u jednom trenutku bila i 4,5 milijarde eura.

Imali smo i nešto sreće, jer su kamate na tržištu pale, ali nužno je i odabrati optimalni trenutak za izlazak na tržište. Ovo je izdanje najjeftinije zaduženje Hrvatske u 20 godina i da se i prethodno izdanje plasiralo po ovim uvjetima to bi značilo uštede od preko milijardu kuna samo na kamatama, rekao je Grčić.

Upitan o najčešćim pitanjima ulagača na roadshowu, Grčić je kazao da ih je najviše zanimalo zašto Hrvatska još nije izašla iz recesije te koja su uporišta gospodarskog oporavka i rasta ubuduće, dok su kao ključne probleme prepoznali neravnomjeran odnos javnog i privatnog sektora te nedovoljno liberalno tržište rada s još uvijek relativno visokom cijenom rada.

Vladino izaslanstvo na to im je odgovorilo planom reformi i nastojanjima u fiskalnoj konsolidaciji, za koje će, najavio je, za tjedan dana u Zagrebu ocjenu dati i izaslanstvo Europske komisije.

Ovakve vijesti s europskih tržišta, prema riječima predsjednika Uprave Allianz ZB-a Dinka Novoseleca, ohrabrujuće su za mirovinske fondove i ostale institucionalne ulagače, jer se otvara prilika da oni dio svoje imovine ′izvuku′ iz državnog duga i ′presele′ ga u privatni sektor, ako on predstavi projekte interesantne ulagačima.

Jedan od projekata za koji bi takvi ulagači bili zainteresirani je privatizacija, posebice putem tržišta kapitala, no potpredsjednik Vlade nije konkretno odgovorio na upite da li se uskoro planira privatizacija HEP-a, ACI-ja ili HAC-a.

Kazao je tek da bi motiv za to bili ili jačanje menadžmenta, s obzirom da država nije uvijek dobar gospodar, ili daljnji razvoj te tvrtke. No, trenutno imamo primjere tvrtke u kojima s sukobljavamo s partnerima upravo oko daljnjih investicija u razvoj, kao na primjer u slučaju Ine i MOL-a. U tom je slučaju interes države razvoj i ulaganja, a ne rušenje kapitala, pad prihoda za 30 posto ili smanjenje dobiti, rekao je Grčić.

Koja će biti sudbina ostalih poduzeća u privatnom sektoru ovisi o procesu restrukturiranja koji je sada u dosta intenzivnoj fazi, jer mjesta za državne subvencije više nema. Taj proces puno košta, zbog čega raste i javni dug, ali mjesta za pokrivanje njihovih gubitaka u proračunu više nema i zbog toga se restrukturiraju ili kapitalno osnažuju te pripremaju eventualno za nove vlasnike npr. HŽ Cargo ili ACI, zaključio je.