Prema studiji AGN Internationala, udruženju konzultantskih tvrtki diljem svijeta, Hrvatska se našla u malobrojnom društvu europskih zemalja koje ne oporezuju darovanje ili nasljedstvo imovine.

Dok mnoge države Europe svoju fiskalnu situaciju unaprjeđuju upravo povećanjem stopa poreza na imovinu Hrvatska trenutno ne razmišlja niti o uvođenju tog potencijalno izdašnog prihoda proračuna.

„Porez na imovinu u nekim slučajevima predstavlja i 90 posto lokalnih prihoda. Neupitno je da Hrvatska ide prema europskim standardima u oporezivanju imovine no pitanje je u kojem trenutku porez treba uvesti“, komentira za Business.hr hrvatsku posebnost u okvirima Europe SDP-ov ekonomski strateg i zagovornik poreza na imovinu Branko Grčić.

Prema AGN-u Hrvatska od imovine vrijedne 2,6 milijuna eura preminulog samca sa dvoje djece ne bi dobila niti jedan cent dok npr. Belgija uzima 21,9 posto, a Nizozemska 15,2 posto vrijednosti naslijeđene imovine.

Hrvatska se po izuzimanju poreza na nasljedstvo za djecu preminulih roditelja nalazi u društvu s Bugarskom, Češkom, Finskom, Mađarskom, Luksemburgom, Maltom, Norveškom, Portugalom, Rusijom, Slovenijom, Španjolskom, Švedskom i Ukrajinom.

S druge strane se nalaze države koje oporezuju i imovinu koju nasljeđuju supružnici a tu spadaju Belgija, Njemačka, Grčka, Italija, Liechtenstein, Nizozemska, Poljska i Rumunjska.

Da niti u dogledno vrijeme u Hrvatskoj neće biti poreza na nasljedstvo jamči Grčićev stav prema kojem treba oporezivati imovinu koja predstavlja luksuz poput drugog, trećeg ili četvrtog stana ili brodice i skupog automobila, a ne baš svu imovinu.

„Trošarine koje je Vlada uvedela na jahte još su jedan dobar primjer loše politike jer se udarilo na proizvodnju, a ne imovinu. Da se umjesto trošarina uvede porez na imovinu, koji se raspoređuje u godinama koje dolaze, ne bi se zagušila proizvodnja“, podsjeća Grčić.

Grčić dodaje i da bi oporezivanje stanova moglo dovesti do nove dinamike na tržištu jer bi možda neke rentijere natjeralo da promijene poziciju i krenu u prodaju stanova što bi dovelo do dinamiziranja tržišta nekretnina.

„Jedini je problem poreza na imovinu kada bi u ova krizna vremena obuhvatio šire slojeve društva, tada bi mogao imati negativne posljedice no zato ja govorim o posebnom porezu i selektivnoj poreznoj osnovici koja bi obuhvatila one bogatije“, zaključuje Grčić.