Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Na upit novinara da komentira najnovije pokazatelje BDP-a, Grčić je rekao kako to nije nikakvo iznenađenje, jer su svi očekivali usporavanje gospodarskog rasta do kraja 2018. godine. Istaknuo je kako su pokazatelji u trećem kvartalu najavljivali usporavanje gospodarskog rasta te da su razlozi usporavanja poznati - pad industrijske proizvodnje i rast uvoza.

"Izvoz pomalo usporava, sad je to na svega na 1,3 ili 1,4 posto u četvrtom kvartalu, a sjećamo se vremena kada je ta stopa bila i dvoznamenkasta. S druge strane, rast uvoza je negdje oko 6,5 posto, što je enormno puno u ovom trenutku i ta razlika između izvoza i uvoza zapravo ostvaruje taj ključni negativni utjecaj na BDP", rekao je Grčić.

Na pitanje novinara koji su ključni razlozi opadanja izvoza, a rasta uvoza Grčić je odgovorio kako pad industrije, istovremeno znači i usporavanje izvoza. Dodao je kako se unatoč povećanoj osobnoj potrošnji u četvrtom, potrošačkom, kvartalu, većinom kupovala uvezena roba što je imalo negativan učinak na gospodarski rast.

Novinari su pitali i treba li 0,1-postotni rast između trećeg i četvrtog kvartala zabrinuti Vladu, na što je rekao kako je bitno što je na međukvartalnoj razini ostvaren bilo kakav rast.

„Vlada bi trebala biti zabrinuta zbog činjenice da smo taman uzletjeli, počeli hvatati neku visinu, a onda shvatili da se zbog nekih nepovoljnih okolnosti moramo opet prizemljivati vrlo brzo ili brže nego što bi to trebalo za jedan normalni tijek poslovnog odnosno ekonomskog ciklusa. Usporavanje nije u srednjem roku dobro za Hrvatsku, posebno ako se nastavi", rekao je Grčić.

Upitan i prijeti li Hrvatskoj recesija i može li se na nju preliti situacija iz Italije, kazao je da nam te okolnosti ne idu u prilog, no da mu je teško prognozirati hoće li u Hrvatskoj biti recesije.

Više ga, kako je rekao, brine nizak potencijal gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a uzroke tome nalazi u sve siromašnijoj ponudi na tržištu rada te vrlo sporom rastu istraživanja, razvoja, novih proizvoda i tehnologije u odnosu na konkurente.

Ocrtavši potencijal ukupnog hrvatskog gospodarstva, rekao je da bi, kad bi se sav ostvareni profit hrvatskih poduzeća istovremeno rasporedio na plaće zaposlenih, one rasle relativno minimalno, sa 6 na 7 tisuća kuna.