Gospodarstvo eurozone blago je ubrzalo u trećem tromjesečju, uz najvišu stopu rasta u dvije godine, pokazali su u srijedu preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Gospodarstvo eurozone poraslo je u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećano za 0,2 posto, izračunao je Eurostat.

Na razini EU-a aktivnost je uvećana za 0,3 posto, kao i u razdoblju od travnja do lipnja.

Stopa rasta u eurozoni najviša je od trećeg tromjesečja 2022. godine kada je aktivnost bila porasla za 0,6 posto.

Preliminarna procjena BDP-a temelji se na podacima 18 članica i ′pokriva′ 95 posto BDP-a eurozone i 94 posto BDP-a Unije, navodi Eurostat. Izvješće pak sadrži podatke za samo 13 članica, uključujući Španjolsku, Njemačku, Francusku, Italiju, Češku, Latviju, Litvu, Austriju, Belgiju, Švedsku, Portugal, Irsku i Mađarsku.

Skok u Irskoj

Najsnažnije je u razdoblju od srpnja do rujna poraslo irsko gospodarstvo, za dva posto u odnosu na drugi kvartal. Slijede Litva i Španjolska s rastom aktivnosti za 1,1 odnosno za 0,8 posto.

Najslabiji rast bilježile su Belgija, Njemačka i Portugal, za 0,2 posto.

Talijansko je gospodarstvo stagniralo.

Najveći pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila je pak Mađarska, za 0,7 posto. Slijede Latvija i Švedska gdje je smanjena za 0,4 odnosno za 0,1 posto.

Blizu ′jedinice′

Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone i EU-a uvećano je u trećem tromjesečju za po 0,9 posto, izračunali su statističari, najsnažnije od početka prošle godine.

U drugom tromjesečju aktivnost u zoni primjene zajedničke europske valute uvećana je za 0,6 posto, a u EU za 0,8 posto.

Pad aktivnosti na godišnjoj razini bilježilo je ovog ljeta šest zemalja, prema podacima kojima Eurostat trenutno raspolaže, za dvije više nego u proljetnom tromjesečju.

Španjolska na čelu

Daleko je najsnažnije u trećem tromjesečju na godišnjoj razini poraslo španjolsko gospodarstvo, za 3,4 posto.

Slijede Litva i Portugal sa stopama rasta od 2,3 odnosno od 1,9 posto.

U skupini ′velikih′ Francuska je bilježila rast aktivnosti za 1,3 posto, a Italija za samo 0,4 posto. Njemačka je pak bila u minusu od 0,2 posto.

Najveći pad aktivnosti na razini EU-a bilježila je Latvija, za 1,4 posto. Slijedi Mađarska gdje se smanjila za 0,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.