Gospodarstvo 28-člane EU u ovoj bi godini trebalo rasti po stopi od 1,9 posto te nastaviti istim tempom u 2018. godini, objavljeno je u sklopu redovnih proljetnih projekcija za gospodarstvo. U zimskim projekcijama Komisija je prognozirala rast od 1,8 posto u obje godine.

Za eurozonu predviđaju rast od 1,7 posto u 2017. godini, čime je procjena iz zimskih projekcija povećana za 0,1 postotni bod. Za iduću godinu zadržana je aktualna projekcija rasta od 1,8 posto, objavila je Europska komisija.

"Danas objavljena gospodarska prognoza pokazuje da rast u EU dobiva na snazi i da se nezaposlenost kontinuirano smanjuje. No, stanje se uvelike razlikuje među zemljama članicama, s tim da je bolji rezultat zabilježen u gospodarstvima koja su primijenila ambicioznije strukturalne reforme", kazao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK nadležan za euro i socijalni dijalog te za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

Najviše stope rasta u ovoj godini EK očekuje u Luksemburgu i Rumunjskoj, od 4,3 posto, potom u Irskoj, 4 posto, i Sloveniji 3,3 posto. Najniže stopa rasta, pak, očekuju se u Italiji, za 0,9 posto, i Finskoj, za 1,3 posto.

EK procjenjuje da će ove godine hrvatski BDP porasti po stopi od 2,9 posto, blago smanjivši svoju procjenu s 3,1 posto u zimskim projekcijama.

"Za ponovnu uspostavu ravnoteže trebaju nam odlučne reforme u cijeloj Europi, od otvaranja naših tržišta proizvoda i usluga do modernizacije tržišta rada i sustava socijalne skrbi. U doba demografskih i tehnoloških promjena i naša se gospodarstva moraju razvijati kako bi građanima pružila veće mogućnosti i bolji životni standard", istaknuo je Dombrovskis.

U izvješću EK ističe se europsko gospodarstvo bilježi oporavak već petu godinu zaredom, koji je sada zahvatio sve zemlje članice EU-a, te očekuju da će se taj oporavak ove i sljedeće godine nastaviti uglavnom ustaljenim tempom.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je da "Europa već petu godinu zaredom bilježi rast, uz podršku popustljive monetarne politike, robusnog povjerenja poduzeća i potrošača te poboljšane svjetske trgovine".

"Dobra je vijest i to da je velika neizvjesnost koja je obilježila proteklih dvanaest mjeseci možda počela popuštati. No oporavak u eurozoni u pogledu zapošljavanja i ulaganja i dalje je neujednačen", poručio je Moscovici. Pritom ističe da je "uklanjanje uzroka tih razlika glavni izazov s kojim ćemo se morati pozabaviti sljedećih mjeseci i godina".

Inflacija prigušuje rast potrošnje

Osobna je potrošnja, glavni pokretač rasta posljednjih godina, u 2016. godini rasla najbržim tempom u zadnjih 10 godina, no ove će godine biti umjerena jer inflacija djelomično umanjuje kupovnu moć kućanstava, ustvrdila je Komisija.

"Budući da se sljedeće godine očekuje slabljenje inflacije, osobna bi potrošnja trebala ponovno blago ojačati", ocijenili su u Komisiji. Napominju i da se očekuje prilično stabilan rast ulaganja, ali i dalje prigušen zbog skromnih izgleda za rast i potreba za daljnjim razduživanjem u nekim sektorima.

U Komisiji ističu da se nezaposlenost nastavlja smanjivati, ali da je u mnogim državama i dalje visoka. Očekuju da će se u eurozoni stopa nezaposlenosti u 2017. godini smanjiti na 9,4 posto a u 2018. na 8,9 posto, što bi bila njezina najniža razina od početka 2009. godine, napominju u EK.

Sličan trend EK očekuje i na razini EU-a u cjelini, a predviđa da će se u 2017. stopa nezaposlenosti smanjiti na 8,0 posto, a u 2018. na 7,7 posto, što bi bila njezina najniža razina od kraja 2008. godine.

Poboljšanje stanje javnih financija

Što se tiče kretanja udjela deficita opće države u BDP-u, u Komisiji očekuju da se smanjiti u ovoj i idućoj godini, kako u EU-u cjelini tako i u eurozoni. Isti trend predviđaju i u pogledu smanjenja udjela bruto duga u BDP-u u oba područja.

"Udio deficita opće države u BDP-u u eurozoni bi se trebao u 2017. godini smanjiti na 1,4 posto a u 2018. na 1,3 posto, s 1,5 posto u 2016. godini. U EU-u se u 2017. očekuje smanjenje toga udjela na 1,6 posto, a u 2018. na 1,5 posto, s 1,7 posto u 2016. godini", predviđa se u sklopu proljetnih prognoza.

Udio duga u BDP-u u eurozoni bi se u 2017. trebao smanjiti na 90,3 posto BDP-a, a 2018. na 89,0 posto, s 91,3 posto u 2016. godini. Na razini EU-a u cjelini taj bi udio u 2017. trebao pasti na 84,8 posto, a 2018. na 83,6 posto, s 85,1 posto u 2016. godini, procijenila je Europska komisija u najnovijim prognozama.