Nedavno je navršeno desetljeće otkad je Gordana Kovačević na čelu tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Uz pregršt javnih priznanja za rad, posebno se ističe činjenica da ju je Europsko udruženje menadžera proglasilo najboljom menadžericom desetljeća u regiji jugoistočne i srednje Europe, a u intervjuu za Banku govori o naporima koje njezina tvrtka.

Ericsson Nikola Tesla traje 65 godina, a nedavno je navršeno desetljeće otkad na čelu tvrtke sjedi Gordana Kovačević. Uz pregršt javnih priznanja za rad, posebno se ističe činjenica da ju je Europsko udruženje menadžera proglasilo najboljom menadžericom desetljeća u regiji jugoistočne i srednje Europe.

U razgovoru za tiskano izdanje magazina Banka, Gordana Kovačević otkrila je u da ključ uspjeha vidi u poštovanju, ustrajnosti i profesionalnosti, ali priznaje da je inovativnost ono što u kombinaciji s tim vrijednostima gura tvrtku u svijetlu budućnost.

"Mi smo najveći hrvatski izvoznik znanja s više od pola milijarde kuna koje godišnje ostvarimo kroz takvu vrstu izvoza. Međutim, i ova priča ima svoj put, počelo je s malim timovima i Institutom za telekomunikacije u tadašnjem "Nikoli Tesli" prije 50-ak godina, a s vremenom se na tom nukleusu gradila vizija onoga što smo postigli" rekla je Kovačević.

Posebno je ponosna na to što je u njezinom mandatu upravo taj oblik doprinosa globalnom Ericssonu doživio procvat - znatno je povećan broj zaposlenika, a na globalnoj mapi Ericssonovih razvojno-istraživačkih centara uspjeli su se pozicionirati zahvaljujući svojim rezultatima i kvalitetnim stručnjacima.

"Danas je naš razvojno-istraživački centar jedan od većih i najkvalitetnijih Ericssonovih R&D centara kojih u cijelom svijetu ima desetak i u njima radi 24.000 stručnjaka. U ENT-u od ukupno 1750 zaposlenih njih više od 800 radi na razvojno-istraživačkim aktivnostima, a naš je Centar smješten na dvjema lokacijama: u Zagrebu je više od 500 stručnjaka, a u Splitu više od 300", kaže Gordana Kovačević pojašnjavajući da na razini grupe Ericsson reinvestira oko 15 posto svoje dobiti u razvoj novih tehnologija.

Održati poziciju na tržištu znanjem i kreativnošću

"Ericsson Nikola Tesla je strateški usmjeren na područja istraživanja, razvoja i inovacija. To je zalog naše budućnosti i ne žalimo uložene resurse kako bismo nastavili istim smjerom i u budućnosti. Govorimo o ulaganju oko 200 milijuna kuna godišnje u projekte i još toliko pa i više u resurse u našim centrima", objasnila je predsjednica ENT-a.

Kaže da njihovi stručnjaci moraju znati više i biti kreativniji od drugih da bi ENT zadržao svoju poziciju na tržištu.

"Kako smo dio globalne korporacije dostupan nam je velik broj različitih internih seminara, treninga, a posebno bih izdvojila Ericssonovu Akademiju koja omogućava online pristup velikom broju specijaliziranih edukacija. Kompanija ima svoj Trening centar te su zaposlenici motivirani planirati obrazovanje sukladno individualnim planovima razvoja karijere i potrebama posla. Često je najbrži i najučinkovitiji put stjecanja novih znanja vezan uz konkretan razvojni ili stručni posao ili projekt prve implementacije novih proizvoda, rješenja ili usluga u svijetu. Ta se znanja ne mogu dobiti iz knjiga ili predavanja, ona se jednostavno moraju usvojiti kroz rad" kaže Gordana Kovačević.

"Naravno, postoji tijesna suradnja s fakultetima i obrazovnom zajednicom u zemlji i inozemstvu jer našim su zaposlenicima potrebna vrlo specifična znanja koja su u pravilu rijetka, pa i skupa. Naš se budžet za obrazovanje mjeri desetkom milijuna kuna i nikada takvo ulaganje ne doživljavamo kao trošak nego, naprotiv, kao dobru investiciju koja se vrlo brzo vraća".

Pojašnjava i da zbog cijene rada u Hrvatskoj tvrtka ne može svoju konkurentnost temeljiti na niskoj cijeni rada, pa se stalno trude to nadoknaditi znanjem, inovativnošću i iznadprosječnim rezultatom.

"To je jako teško i svaki dan sve teže! Zemlje u kojima su drugi razvojno-istraživački i inovacijski centri ili se žele pozicionirati u tom području imaju cijelu lepezu državnih poticaja i olakšica koje snižavaju cijenu rada njihovih inženjera. Te su cijene za naše prilike i naš način razmišljanja možda neprihvatljive, no one su legitimno istaknute na svjetskom tržištu i kao takve dobar razlog za neku poslovnu odluku. Konkurirati zemljama s niskom cijenom rada, a velikim tržišnim potencijalom jako je teško. Zato i mi u Hrvatskoj moramo s jedne strane držati pod kontrolom cijene i troškove, a s druge strane stalno razmišljati što možemo dati ili imati, a drugi ne mogu ili nemaju", kaže Gordana Kovačević.

Svake godine tisuću ideja i inovacija

Inovacije ENT-a već godinama osvajaju globalne nagrade i pronalaze put preko prototipova do komercijalne primjene. "Svake godine kroz naš strateški program poticanja inovativnosti naši zaposlenici prijavljuju do 1000 različitih ideja i inovacija koje prolaze proces odabira i evaluacija. Najbolje među njima s najvećim potencijalom, a to je oko 10 posto prijavljenih ideja ili oko stotinjak godišnje, dobiju zeleno svjetlo za razvoj i implementaciju" otkriva Gordana Kovačević, dodajući da dio tih inovacija, koje su lokalnog karaktera, sami patentiraju, a znatan dio inovacija kroz rad na globalom razvoju proizvoda i rješenja ugrađuju u Ericssonovu bazu s više od 33.000 patenata.

Stoga nije ni čudno da ENT po riječima svoje direktorice s oko 70 posto izvoza u ukupnom prihodu pripada u kategoriju velikih izvoznika i, što je još važnije, najveći je hrvatski izvoznik znanja.

"Dok je prije naša proizvodnja bila orijentirana gotovo isključivo na hardver koji smo proizvodili, danas je tu vrstu proizvodnje zamijenila druga proizvodnja - proizvodnja znanja. Ima onih koji misle da je bilo moguće zadržati hardversku proizvodnju u našoj zemlji. Nažalost, to nije bilo moguće jer nije bilo kvalitetnih ekonomskih, tehnoloških i tržišnih pokazatelja niti potencijala koji bi opravdali takav izbor i osigurali budućnost takvom poslovnom konceptu" rekla je direktorica ENT-a.

Pet godina otkad je počela svjetska kriza, ENT posluje stabilno. "Ispada da smo i krizu kao svojevrsnu priliku znali iskoristiti. Razvoj našeg poslovanja uvijek balansiramo s obzirom na naša tri tržišta: domaće tržište, prodaju znanja odnosno izvoz u Ericsson te izvoz na ostala tržišta. Naravno, kriza je znatno utjecala na naše poslovanje na svim našim tržištima, ali se mi nismo žalili na poteškoće koje su se pojavljivale i na koje nismo mogli djelovati nego smo, naprotiv, strateški promišljali, investirali i djelovali upravo u područjima i na tržištima na kojima smo vidjeli priliku za poslovni rast", zaključila je Gordana Kovačević.