Prema prvim podacima DZS-a bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine bio realno manji za 1,5% u odnosu na isto tromjesečje 2012, što je nešto povoljnije od naših očekivanja (-1,75%). Iako kretanja po komponentama potrošnje još nisu poznata (konačno izvješće bit će objavljeno 10. lipnja), ekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje upućuju na zaključak da je negativan doprinos zasigurno došao od osobne potrošnje i neto izvoza. Naime, zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada plaća i raspoloživog dohotka kućanstava, trgovina na malo je u prvom tromjesečju realno pala preko 4% godišnje. Nadalje, izvoz roba u prvom je tromjesečju ostvario razmjerno snažan nominalan pad od 8,2% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine (čemu su posebno pridonijeli znatno lošiji rezultati u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine), dok se uvoz roba smanjio za znatno manjih 2,7% godišnje. Nepovoljne trendove u robnoj razmjeni zasigurno su ublažili dobri rezultati u sektoru usluga, no njihov je učinak u prvom tromjesečju preslab da bi spriječio negativan učinak neto izvoza roba i usluga na BDP-a.

Pad BDP-a u prvom tromjesečju vjerojatno je ublažila državna potrošnja uslijed ekspanzivne fiskalne politike koja je svojom investicijskom aktivnošću dijelom utjecala na zaustavljanje pada bruto investicija u fiksni kapital. Industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju porasla za 1,1% godišnje, no već podaci za travanj upućuju na povratak negativnim kretanjima uz pad od 0,5% godišnje. Iako podaci za prvo tromjesečje upućuju na pozitivan doprinos države (rast rashoda proračuna opće države) mišljenja smo da će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima.

U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini (-0,5%) pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najveći negativnim doprinosom osobne potrošnje koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada koju uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti prati pad realnih dohodaka. Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija (dijelom zbog izuzetno niske baze) uslijed početka realizacije nekih od najavljenih a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a uvelike će ovisiti o pripremljenosti projekata. Nadalje u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, što bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala.