Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) pala je u prosincu na 1,6 posto, s 1,9 posto koliko je iznosila u studenom, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše su u prosincu u eurozoni porasle cijene energenata, za 5,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Njihov je rast ipak bio gotovo upola sporiji nego u studenom kada su poskočile 9,1 posto.

Slabiji rast cijena zabilježen je i u široj kategoriji prerađene hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 1,7 posto, nakon 2,0-postotnog povećanja u studenom.

Najmanje poskupljenje bilježili su industrijski proizvodi bez energenata, za 0,4 posto, kao i u prethodnom mjesecu.

Ako se isključe oscilacijama podložne cijene energenata i svježe hrane, takozvana temeljna inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute iznosila je u prosincu 1,1 posto, kao i u studenom.

Podatak o temeljnoj inflaciji posebno pozorno prate u Europskoj središnjoj banci (ECB) koja je u prosincu najavila zaključenje programa kupnje obveznica, pokrenutog radi poticanja inflacije i gospodarskog rasta u eurozoni.

U ECB-u ciljaju na inflaciju ′nešto ispod′ dva posto a najnovije procjene Eurostata o inflaciji u prosincu potkrepljuju njihovu ocjenu da nema potrebe za žurenjem s ukidanjem svih monetarnih poticaja, uključujući rekordno niske ključne kamatne stope i najavu reinvestiranja prihoda od obveznica kroz dulje vremensko razdoblje.