GfK-ova analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u 2009. godini ukazuje na nedostatne prihode kod preko 70 posto kućanstava.

U 2009. godini jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s oko 6.660 kuna ili na razini godine to iznosi oko 80.000 kuna, priopćeno je danas iz agencije za istraživanje tržišta GfK. Prihodi su najviši u Istri s Primorjem (oko 8.260 kuna), te zagrebačkoj regiji (oko 7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji (oko 5.360 kuna).

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova i potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.800 kuna ili, na primjer, za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.170 kuna mjesečno, pokazuje istraživanje. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2.140 kuna.

Prema istraživanju provedenom u prosincu 2009., stvarno ostvarene prihode veće od potrebnih ima samo oko 10 posto kućanstava, dok je prijašnje godine takvih bilo 12 posto. Prihode „točno koliko im treba“ ima oko 15 posto kućanstava (prethodne godine 17 posto), dok prihode niže od potrebnih ima otprilike 71 posto kućanstava (prethodne godine 68 posto). Oko 4 posto ispitanika nije željelo dati odgovor.

Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 68 posto veća od sada ostvarenih, navode iz GfK-a.

Osim troškova za stanovanje i hranu, koje imaju svi, najviše su zastupljeni još troškovi za odjeću i obuću te mobilni telefon (ima ih oko 90 posto kućanstava), zatim slijede prometni troškovi te za fiksni telefon (kod oko 85 posto kućanstava), za medicinske usluge (72 posto kućanstava ima troškove za tu svrhu), kulturu i zabavu (oko 60 posto), trajna dobra (50 posto), duhan i cigarete (47 posto), obrazovanje (38 posto), štednju (oko 23 posto) ...

Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće, i to oko 33 posto. Doda li se tome i troškove stanovanja proizlazi da 51 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.

Usporedba s prethodnom godinom pokazuje da su u 2009. godini najviše porasli troškovi hrane i pića (oko 7 posto), ali i duhan i cigarete (oko 5 posto), te troškovi stambenog kredita (za one koji imaju taj trošak), dok su ukupni troškovi stanovanja, štednje i za trajna dobra ostali podjednaki.

Smanjili su se mjesečni izdaci za odjeću i obuću te za kulturu, rekreaciju i zabavu, ali nešto se manje izdalo novca za obrazovanje, medicinske usluge te troškove mobilnog ili fiksnog telefona.