U Hrvatskoj danas ima 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina, a gotovo najveću pažnju javnosti privlače tzv. saborske mirovine, one koje dobivaju osobe koje su neko vrijeme bile na političkim funkcijama ili su bile članovi vlade i slično.

Istraživanje koje je provela agencija GfK pokazuje kako 84 posto građana smatra da političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine te da uvjeti za stjecanje mirovine političara trebaju biti jednaki za sve, utemeljeni na radu i plaćanju doprinosa. Tek 6 posto ispitanih smatra da političke funkcije trebaju biti među kriterijima za povlaštenu mirovinu, dok se 10 posto ne može opredijeliti. Istraživanje je provedeno u srpnju na uzorku od 800 građana.

Da nema nikakvih razloga da ljudi koji su bili na političkim funkcijama imaju mirovinu po povoljnijem sustavu od onih koji su odradili svoj radni vijek ističe najviše ispitanika u Dalmaciji (89 posto), Zagrebu s okolicom (88 posto); tu su i sve dobne skupine starije od 25 godina (86 do 89 posto), a tako misli i većina sa srednjim i visokim obrazovanjem (oko 87 posto).

Istraživanje pokazuje i da dvije trećine ispitanih iskazuje veću ili veliku zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja. Čak 74 posto sadašnjih umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život, pri čemu ih je 40 posto jako zabrinuto.