Hrvatska je visoko pozicionirana prema udjelu odraslog stanovništva (starijeg od 15 godina) koji posluju s bankama.

U Austriji su gotovo svi odrasli stanovnici ujedno i klijenti banaka, dok u Hrvatskoj 9 od njih 10 posluje barem s nekom bankom, pokazalo je kvartalno istraživanje bankarskog tržišta GfK FMDS. U Hrvatskoj većina klijenata posluje samo s jednom bankom. Ipak, nešto više od četvrtine klijenata posluje s dvije ili više banaka. Bankarski proizvodi koji se najčešće koriste su tekući račun i s njim povezani proizvodi.

Prateći od 2000. godine može se uočiti porast u broju klijenata koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus. S druge strane, uočava se pad u udjelu klijenata koji koriste čekove. Iz GfK-a naglašavaju da su čekovi kao sredstvo plaćanja zamijenjeni drugim "modernijim" načinima plaćanja (Internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, bankarstvo putem mobilnog telefona, trajni nalog...).

Također se navodi da je i sama gospodarska kriza djelovala na korištenje određenih bankarskih proizvoda i usluga. Ljudi se više okreću štednji, a manje kreditima. Oko 4 posto građana izjavljuje da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita. Osim što dvije trećine građana smatra da je teže dobiti kredit od banke nego prije, izražava se i opreznost pri zaduživanju – 69 posto građana navodi da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana (krediti, minusi, kartice...).

Zaključak ovog istraživanje, provedenog na uzorku od 1.000 ispitanika, je da građani Hrvatske vjeruju u stabilnost bankarskog sustava, a dolazi i do stabilizacije povjerenja u sigurnost štednje u bankama nakon naglog pada krajem 2008. godine.