Nova vlada francuskog premijera Francoisa Hollandea nakon svojeg dolaska jasno je naznačila kako svojim prioritetom smatra postizanje dogovora oko hitnih poteza koji bi trebali situaciju u eurozoni staviti pod kontrolu.

Sukladno tome Francuska smatra kako je negativna reakcija tržišta na 100 milijardi eura vrijedan program pomoći španjolskom bankarskom sustavu dokaz da su potrebne odlučnije mjere, piše Financial Times.

Prema dogovoru postignutom sa Španjolskom pomoć za posrnuli bankarski sektor biti će transferirana državi putem Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i njegovog sljednika, 500 milijardi eura vrijednog ESM-a (European Stability Mechanism).

Tržišta su na takav dogovor reagirala loše, nezadovoljna zbog miješanja rizika bankarskog i državnog sektora te nedostatka jasnoće o samim uvjetima pružanja pomoći.

Pozitivan sentiment trajao je veoma kratko te se već nekoliko dana nakon postizanja dogovora Španjolska suočila s najvećim troškovima zaduživanja od uvođenja eura, a rejting agencija Moody's srezala joj je rejting za tri stupnja s A3 na Baa3, odnosno samo jednu razinu iznad smeća.

Stoga se očekuje kako će Francuska uoči summita 28. lipnja predložiti mjere kojima bi Europska središnja banka (ECB) dobila ovlasti supervizije nad bankarskim sektorom, a ESM, koji bi sljedećeg mjeseca trebao naslijediti EFSF, mogućnost direktne dokapitalizacije banaka.

ESM-u treba dodijeliti bankarsku licencu i dopustiti mu direktno kreditiranje banka

Francuska smatra kako je prvi korak prema bankarskoj uniji ECB-ovo preuzimanje supervizije nad sistemski važnim bankama i korigiranje njihovog poslovanja u slučaju loših rezultata.

Prema takvom planu ECB bi trebala provoditi stres testove nad tim bankama, a ukoliko se pokaže potreba za dokapitalizacijom sredstva bi im se transferirala direktno iz ESM-a.

Uz to francuski dužnosnicu već duže vremena razmatraju mogućnost dodjeljivanja bankarske licence ESM-u kako bi on samostalno mogao povećavati svoj kapital.

Svojevremeno se za taj prijedlog zalagao i bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ali je on odbijen od strane Njemačke, a i za njegovo usvajanje bi trebalo doći do promjene u samom ugovoru o osnivanju fonda, koji još nije ni ratificiran u određenim zemljama, između ostalog u Njemačkoj.

S druge strane, Njemačka se protivi i direktnoj kapitalizaciji banka, te se zauzima za stajalište kako nisu potrebne nikakve hitne intervencije prije samog summita jer su, prema njihovom mišljenju, postojeći instrumenti kojima eurozona trenutno raspolaže adekvatni.

Francuska računa na pomoć Italije i Španjolske

Iz Pariza vjeruju kako su Španjolska i Italija bliske stajalištima Francuske te kako njihovi zajednički napori imaju utjecaja na Njemačku.

Španjolski premijer Mariano Rajoy u srijedu je predsjedniku Europskog vijeća, Hermanu Van Rompuyu uputio prijedlog s određenim mjerama usmjerenim na djelovanje ECB-a koje bi trebale podići financijsku stabilnost eurozone na višu razinu.

Ti su prijedlozi veoma slični onome za što se zalaže Francuska, a u sebi sadrže i komponentu poticanja rasta, što je osnovna agenda francuskog predsjednika Hollandea.

Hollande bi se sutra u Rimu trebao sastati i s talijanskim premijerom Mariom Montijem.

Već u predizbornoj kampanji postalo je jasno kako će predsjednik Hollande biti manje sklon stavovima njemačke kancelarke Angele Merkel u odnosu na svog prethodnika, stalno naglašavajući kako njemačko inzistiranje na štednji mora biti popraćeno mjerama poticanja rasta.

Bez obzira na to francuski se predsjednik za sada čvrsto drži obećanja o fiskalnoj konsolidaciji svoje zemlje te je obećao kako će sljedeće godine smanjiti proračunski deficit na 3 posto BDP-a.