Agencija Fitch podigla je u srijedu, u najnovijoj izvanrednoj ocjeni, investicijski kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, na ′BBB+′, uz stabilne izglede, nakon završetka postupka prijema RH u eurozonu.

Naime, redovita revizija rejtinga od strane Fitcha predviđena je za 28. studenoga, ali zbog važnosti potvrde ulaska Hrvatske u europodručje, ocijenili su da je riječ o situaciji sa značajnim materijalnim promjenama i slijedom toga odlučili izvanredno povećati rejting.

Novo povećanje kreditnog rejtinga od strane Fitcha izravna je posljedica konačne odluke Vijeća za ekonomske i finacijske poslove od 12. srpnja o prijemu Hrvatske u eurozonu početkom iduće godine.

Fitch smatra da je "usvajanje eura pozitivno za rejting jer će Hrvatskoj osigurati status rezervne valute, smanjiti transakcijske troškove i ograničiti valutni rizik za financije kompanija i kućanstava". Dodatno, ta rejting agencija naglašava da je Hrvatska ispunila sve kriterije konvergencije (kriterije iz Maastrichta) i reforme iz ERM II u najkraćem mogućem roku.

Trenutno po Fitchu sedam članica EU ima niži rejting od hrvatskog, i to Italija, Portugal, Grčka, Cipar, Mađarska, Bugarska, Rumunjska.

Još početkom svibnja Fitch je istaknuo da je Hrvatska u ′čekaonici za euro′ ispunila sve kriterije strukturnih reformi i da ispunjava većinu kriterija konvergentnosti, uz izuzetak stabilnosti cijena, s obzirom na jačanje inflacije.

Obrazlažući podignuti rejting, u toj rejting agenciji istaknuli su "stabilan i miran prijenos vlasti, etablirana prava (građana) na sudjelovanje u političkom procesu, umjerene institucionalne kapacitete, poštivanje načela pravne države i umjerenu razinu korupcije".

Napominju ujedno da bi ga mogli sniziti bude li dug opće države kontinuirao rastao u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zbog izrazitijeg i duljeg razdoblja pojačane državne potrošnje.

Poticaj za sniženje rejtinga moglo bi biti i pogoršanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ili strukturni šokovi, koji bi rezultirali trendom slabijeg rasta.

Rejting bi pak mogao biti podignut bude li se dug opće države iskazan udjelom u BDP-u kontinuirano smanjivao prema razinama bližima medijanu u skupini, primjerice kontinuiranom konsolidacijom proračuna.

Pozitivnim bi smatrali i poboljšane izglede gospodarskog rasta u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zahvaljujući provedbi strukturnih reformi ili ulaganjima koja bi predvodio EU budući da bi to poduprlo približavanje Hrvatske zemljama s višim rejtingom u kategoriji BDP-a po stanovniku.

Agencija je izmijenila rejting Hrvatske u izvanrednom izvješću, pozivajući se na "značajnu promjenu kreditne sposobnosti izdavača zbog koje po našoj procjeni ne bilo primjereno čekati datum redovnog izvješća" u studenome.