Zbog neizvršenih osnova za plaćanje zadnjeg dana ožujka u Hrvatskoj su u blokadi bila 314.742 građanina s ukupnim dospjelim dugovanjima od 25,66 milijardi kuna, od čega se više od 54 posto odnosi na dugove prema bankama, a 13 posto prema središnoj i lokalnoj državi, dok je od ukupnog broja otvorenih računa građana blokirano oko 11 posto.

Podaci koje je obradila i na svojim mrežnim stranicama objavila Financijska agencija (Fina) pokazuju pritom da je gotovo polovica od ukupnog broja blokiranih građana u blokadi zbog dugova nižih od 10 tisuća kuna. Istodobno njih manje od jedan posto ima dugove od po milijun i više kuna, a na njih se odnosi pola od ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.

Podaci Fine govore i o visokom porastu neizvršenih osnova za plaćanje građana, koji zbog nedostatka novčanih sredstava na računima imaju problema u podmirivanju dospjelih obveza.

Tako je u zadnje dvije godine iznos nepodmirenih dospjelih dugova građana povećan za 12,6 milijardi kuna, a broj građana s blokiranim računima za njih više od 102 tisuće.

U prosjeku, broj blokiranih građana u razdoblju od kraja ožujka 2012. do konca trećeg mjeseca ove godine mjesečno se povećavao za 4.268, a iznos duga za oko 520 milijuna kuna.

Iz Fine pritom napominju kako je jedan od razloga tom trendu zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku kao građaninu.

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, po podacima s kraja ovogodišnjeg ožujka, prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, iznosio je 54,3 posto ili 13,9 milijardi kuna.

Dugovanja prema središnjoj državi iznose pak više od 2,8 milijardi kuna, što je udio od 11 posto.

Za usluge prema telekomunikacijskim tvrtkama građani duguju 775 milijuna kuna (udio nešto veći od 3 posto). Slijedi dug prema osiguravajućim društvima od 761 milijun kuna (2,9 posto), prema leasing tvrtkama 733 milijuna kuna (2,8 posto), prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje 682 milijuna kuna (2,6 posto), dok su komunalnim tvrtkama građani dužni 173 milijuna kuna.

Na dospjele neplaćene obveze prema svim ostalim vjerovnicima (ostale tvrtke, građani, obrti itd.) odnosi se pak petina ukupnih dugovanja ili 5,3 milijarde kuna.

Iz analize prema iznosu duga vidljivo je pak da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000, a manji od 10.000 kuna, njih je 95.385. Pribroje li se tome oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna ukupno je 152.360 građana blokirano zbog duga manjeg od 10.000 kuna. Njihov ukupni dospjeli dug pak iznosi 553 milijuna kuna.

Zbog dugovanja do 50.000 kuna u blokadi je ukupno 250 tisuća građana, a njihov ukupni nepodmireni dug iznosi 2,9 milijardi kuna.

Istodobno, neizvršene osnove za plaćanja od po milijun i više kuna ima 2.666 građana i na njih se odnosi 12,9 milijardi kuna ili polovica od ukupnog iznosa dugovanja svih blokiranih građana.

U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade prevladavaju dugotrajne blokade. Tako je u blokadama dužim od 360 dana krajem ožujka ove godine bilo 216,7 tisuća građana s ukupnim nepomirenim dugovanjima od 23,2 milijarde kuna.

Od ukupnog broja građana u Hrvatskoj, njih 82 posto ili 3,5 milijuna ima otvorene račune, jedan ili više, te su zadnjeg dana ožujka ove godine građani imali ukupno 6,9 milijuna otvorenih računa. Od toga je blokiranih računa 736 tisuća ili 10,6 posto.